Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Brončana ogrlica koja zlata vrijedi

Autor: Marija Knežević

10.06.2010. 22:00
Brončana ogrlica koja zlata vrijedi

Foto: Filip BRALA



U dataciji dosad neviđene ogrlice najviše su pomogle upravo jednojagodne naušnice koje su na potezu od Zadra do Sinja čest arheološki nalaz, iako su na otocima rijetke. Jurić tako smatra da je Mala od Caske živjela, a njena ogrlica nastala krajem 10. ili početkom 11. stoljeća
Zadarski arheolozi su u blizini Caske na otoku Pagu pronašli senzacionalno otkriće. U grobu broj 7 pronašli su kostur djevojčice koja po njihovim procjenama ne bi u vrijeme smrti trebala imati više od deset godina. Dječji grobovi dakako u ranohrvatskim ostacima nisu rijetkost, no ono što se kosturu djevojčice nalazilo oko lubanje predstavljalo je uistinu pravu senzaciju. Brončana narukvica ovakvog tipamu tisućama grobljanskih nalaza dosad nikad nije pronađena.
Sa kamenog brda i ostataka crkve sv. Jurja koja datira u 14. stoljeće puca pogled na tek nekoliko stotina metara udaljenu popularnu plažu Zrće na kojoj se ljeti skupljaju tisuće turista. Mjesto razuzdane zabave i sakralni objekt kao da su tu kako bi ukazali na potpune suprotnosti u suživotu, iako se za groblje oko ostataka crkve do ove godine nije znalo.
Tajna koju je skrivao grob broj 7 potpuno je oduševila sve članove vrijednog tima arheologa.
Šok i iznenađenje
– Ma to ste trebali vidjeti, taj pozitivan šok i iznenađenje, priča nam uz osmjeh prof. Jurić.
– Svi smo se sjatili da vidimo što je taj brončani predmet koji je polako izranjao na površinu, i ugodno se iznenadili!
Nalaz, kaže Jurić, govori o luksuzu i obitelji djevojčice koja je vrijedni nakit s njom zakopala u grob.
– Kako je crkva iz kasnog srednjeg vijeka očekivali smo groblje iz srednjeg do ranog novog vijeka, pa nam je pravo iznenađenje bio pronalazak groba iz ranog srednjeg vijeka. Arheolozi očekuju da će pronaći još grobova.
– U sljedećoj ćemo godini prema odluci i želji grada Novalje, nastaviti istraživanja.
Od ovog arheološkog nalazišta u planu je uređenje kulturne točke otvorene za posjetitelje.
Uz glavu djevojčice dugačke 114 cm, koju su nazvali Mala od Caske, pronašli su i prsten s krunom te brončane naušnice kojima je u krugu jedna jagoda i koje su, kažu arheolozi, bile omiljeni nakit Hrvatica u srednjem vijeku, od druge polovice 9. do 11. stoljeća. Osim ovoga arheolozi su zasad pronašli još devet grobova među kojima je još jedan dječji, grob dječaka.
U dataciji dosad neviđene ogrlice najviše su pomogle upravo jednojagodne naušnice koje su na potezu od Zadra do Sinja čest arheološki nalaz, iako su na otocima rijetke. Jurić tako smatra da je Mala od Caske živjela, a njena ogrlica nastala krajem 10. ili početkom 11. stoljeća. Malu od Caske i ogrlicu izložit će trajno u Gradskom muzeju Novalje.
– Ovaj nalaz nas je ugodno iznenadio, uzbudio i pozitivno uznemirio. Grob je bez grobne arhitekture ukopan jednim dijelom u stariji zid. Kostur ove mlade osobe, kao i drugi pronađeni na Sv. Jurju će se pod stručnim vodstvom prof. dr. Maria Šlausa analizirati u Odsjeku za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, zaključio je Jurić.
Ekipa za 10
Istraživanja na lokalitetu Caska traju drugu godinu za redom. Vrše ih zadarski arheolozi i studenti kulture i turizma. Svaki dan u 8 sati pun kombi predvođen prof. Radomirom Jurićem, voditeljem srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja u Zadru, kreće iz Zadra na Pag. Oko 80 kilometara dug put prevale za oko 1,15 sati. I onda se bacaju na posao. Mjerenje, kopanje, čišćenje… Pauza za marendu i onda opet.
Ekipu čine prof. Radomir Jurić, muzejski savjetnik u arheološkom muzeju u Zadru, voditelj istraživanja, prof. Aleksij Škuca, arheolog iz Novalje, suvoditelj istraživanja, Jelena Vekić, dipl. arh., iz Arheološkoga muzeja u Zadru, prof. Ivan Čondić, dokumentarist u arheološkom muzeju u Zadru, zatim M. Jablan, M. stanić, K. Lučić, O. Rastović vanjski suradnici Arheološkog muzeja, te D. Vukoša, S. Vuk i M. Horvatinović, studentice Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
Novac, kosti, školjke…
– Crkva sv. Jurja je romaničkih stilskih značajki i uklopljena u utvrdu. U izvorima se prvi put spominje 1451. godine i bila je u namjeni do 19. st. Godine 1804. prošla je zadnja procesija iz Novalje na Sv. Jurja. Još se 1822. u njoj se služila misa. Tijekom vremena crkva se urušila. Iz njenih zidova čupani su brojni ulomci crkvenog namještaja koji su najvjerojatnije doneseni iz Novalje, a pripadali su ranokršćanskim i ranosrednjovjekovnim sakralnim objektima većih dimenzija. Tehnika izgradnje crkve je neujednačena, jer je građevina tijekom vremena doživljavala razne pregradnje. Ovim položajem, a posebice crkvom Sv. Jurja bavili su se mnogi stručnjaci, primjerice Gjuro Szabo, Ivo Petricioli, Cvito Fisković, Josip Kunkera, Emil Hilje, Ante Šonje, Zdenko Brusić, Krešimir Regan i drugi. Međutim, nikada se nisu izvodila arheološka istraživanja. Naši najnoviji radovi su an vidjelo donijeli zanimljive rezultate koji su zaista respektabilni, bilo da se odnose na graditeljske ostatke, grobove ili sitnu arheološku građu. Otkriven je niz zidova koji prethode izgradnji postojeće crkve. U ovoj fazi istraživanja sa sigurnošću ne možemo govoriti o namjeni tih objekata. Čini se da se dosad otkriveni zidovi mogu datirati od kasnog rimskoga razdoblja do kasnog srednjeg vijeka.
Tijekom naših istraživanja pronađeno je više ulomaka crkvenog namještaja kao i ulomaka zemljanih posuda (gruba keramika, crno pečena s ukrasom valovnice i manje količine majolike) te kasnosrednjovjekovni mletački novci, ulomci stakla, životinjskih kostiju i školjaka.