Studenti zavirili u misterije Caske

Studenti su bili oduševljeni i išlo im je sjajno. Bila je to prilika da nauče roniti s bocama, ali i da nauče baratati arheološkim alatom, dokumentirati i obraditi podvodne nalaze. Ovdje su pomalo stekli koncentraciju i manualnost kretanja pod morem tako da će im jednog dana kad dođu na podvodnu arheološku lokaciju biti puno lakše, kaže mr.sc. Irena Radić Rossi

Desetak studenata arheologije Sveučilišta u  Zadru upravo se vratilo s Paga, gdje su u okviru Studentske inicijative za podvodnu  arheologiju (SIPA) ronili na  arheološkoj lokaciji Caska, na  mjestu potopljenog broda i  grada Kise.
Projekt je to koji su pokrenuli studenti i profesori arheologije, a financijski ga je  podržao Studentski zbor  Sveučilišta u Zadru. U prvoj  fazi projekta studenti su poslušali predavanje Vedrana  Frke, poznatog podvodnog fotografa, zatim su naučili roniti  s bocama u Diving centru Foka, a kad su svladali osnove  kretanja pod morem, primijenili su to na ovom zanimljivom arheološkom lokalitetu.
Nije to kupanje i  sunčanje
Voditelj projekta je student  Mario Sajatovski, a u realizaciji je sudjelovala mr.sc. Irena Radić Rossi, profesorica s  Odjela za arheologiju, koja  zajedno s kolegicom iz Francuske vodi međunarodno  znanstveno istraživanje Caske.
– Istraživanja koja vodi  Sveučilište bi, uz znanstvenu,  trebala imati i edukacijsku  komponentu, no to nije uvijek  moguće jer zahtjeva puno posla i odgovornosti. Ovaj put  smo uspjeli spojiti oboje jer  smo posao i odgovornost podijelili s Diving centrom Foka.  Dok traju znanstvena istraživanja, studenti na terenu  su pomalo opterećenje. Ali  zaista slatko opterećenje jer je  s njima krasno raditi, kaže  Radić Rossi.
Kako dodaje, pravi je užitak  raditi s mladim ljudima koji su  puni volje, želje za učenjem i  veselja.
– Studenti su bili oduševljeni  i išlo im je sjajno. Bila je to  prilika da nauče roniti s bocama, ali i da nauče baratati s  arheološkim alatom, dokumentirati i obraditi podvodne  nalaze. Potrebno je puno  vježbe, ali ovdje su pomalo  stekli koncentraciju i manualnost kretanja pod moram tako  da će im jednog dana kad  dođu na podvodnu arheološku lokaciju biti puno lakše.  Mislim da su shvatili da podvodna arheologija nije  sunčanje i kupanje nego težak  fizički posao. Nakon toga slijedi obrada materijala, koja  zna biti dugotrajna i dosadna,  ali je vrlo važna da bi se došlo  do točnih zaključaka i da istraživanje bude što kvalitetnije, kaže Radić Rossi, dodajući da to treba studente  učiti od početka.
Zato će, kako ističe, dati sve  od sebe da se studenti uključe  u što više istraživanja.
Međunarodno  istraživanje
A to bi voljeli i sami studenti. Mario Sajatovski kaže  da bi se edukacija studenata u  podvodnoj arheologiji trebala  nastaviti i sljedeće godine i to  sa studentima koji su sad završili dio izobrazbe i s onima  koji se još prijave. No, sve ovisi  o tome hoće li Sveučilište prepoznati projekt kao nešto što  vrijedi poduprijeti.
Sajatovski je zadovoljan s  dosadašnjom realizacijom  projekta, a dobio je dojam da  su zadovoljni i studenti koji su  sudjelovali.
– Naučili su postavljati  mrežu, koristiti alat za podvodnu arheologiju… Svakako  im je to bilo nešto novo s čime  se dosad još nisu susreli, a  mogli bi se time baviti u životu  u obliku radnog mjesta, ali i  hobija, nečega u čemu će  uživati. Bez obzira, nastave li s  ovim ili ne, ovo iskustvo im je  jako dobro došlo, govori Sajatovski.
A samo istraživanje lokaliteta, priča Radić Rossi,  počelo je 2005. godine, a 2009.  je postalo međunarodno.
– Istraživanju Sveučilišta u  Zadru pridružio se Nacionalni  institut za znanstvena istraživanja Francuske.  Uključeno je mnogo različitih  stručnjaka koji rješavaju misterije o potonuću Caske. Na  ovom primjeru interdisciplinarni pristup zaista dolazi do  izražaja. Istraživanje pod morem je gotovo za ovu godinu,  sad slijedi obrada materijala, a  sljedeće godine se nastavlja.  2013. godine bi trebali biti  objavljeni svi rezultati, a sve  ide u smjeru rekonstrukcije  paleokrajolika Caske. Bit će  zaista zanimljivo vidjeti kako  je ta uvala izgledala u prapovijesti i antici i kako je čovjek nekad tamo živio, kaže  Radić Rossi.