Obrovački sajam guši crno tržište stoke

Imamo prostor, imamo tradiciju u stočarskoj proizvodnji i vrijedni smo, zašto to ne iskoristiti, pita se Župan ističući kako je glavni cilj razvoj stočarstva, suzbijanje crnog tržišta te prepoznavanje Stočnog sajma kao mjesta gdje će žitelji obrovačkog područja sa sigurnošću moći prodati stoku i tako naplatiti svoj rad

Nije poput najvećeg hrvatskog sajma, onog benkovačkog, a i održava se dan prije, svakog devetog u mjesecu. Nema tako veliki promet, ali opet ima svoju posebnost, solidnu ponudu i popriličan odaziv kupaca i znatiželjnika.
Stočni sajam Obrovac nalazi se iznad grada u predjelu Kruševa Njivice, a izgrađen je sredstvima američke državne agencije USAID i Grada Obrovca.
Po europskim standardima
– Sajam je od otvaranja sajamske veterinarske stanice, u koju je Obrovac uložio 600 tisuća kuna, u listopadu 2010. godine započeo s radom svakog devetog u mjesecu, dan prije Benkovačkog sajma, kaže Srećko Olujić zvani Čedo, direktor Stočnog sajma.
Promet na obrovačkom Stočnom sajmu jučer je krenuo već prije sedam sati ujutro. Jarići su prodavani po 26 kuna, jarci po 18, janjci po 19, svinje od 17 do 18 kuna po kilogramu “žive vage”. Kukuruz u vrećama od 50 kilograma prodavao se po 120, ječam po 130, prekupa 130, mekinje 70, smjesa za piliće od 10 kilograma po 50 kuna. Kupus je bio 3, mandarine 6, jabuke 8 kuna…
 – Stočni sajam izgrađen je po europskim standardima za takve objekte, s infrastrukturom, posebnom zgradom za eventualnu karantenu zaražene stoke, boksovima, veterinarskom ambulantom, vagama i sanitarnim čvorom, govori Ivan Župan zvani Tetić, domar Sajma.
Unatoč visokim standardima, Stočnom sajmu za daljnji uzlet kao nepremostiva prepreka još uvijek stoji crno tržište. Naime, nelegalni kupci koji stoku od stočara na obrovačkom području (Obrovac, Kruševo, Gornji Karin, Žegar, Zelengrad, Muškovci, Bilišane, Golubić, Krupa), na području posebne državne skrbi, kupuju na seoskim gospodarstvima mimo Stočnog sajma i veterinara, na crno, rade štetu seljaku.
– Sustav prodaje stoke na crno odgovara svima, osim seljaku. Tako plaćanje poreza izbjegavaju nakupci, klaonice, mesnice i restorani gdje se to meso poslužuje gostima. Hrvatskom će potrošaču, htjeli ili ne, napokon morati biti pružena mogućnost da bude upoznat s onim što jede, govori 79-godišnji obrovački veterinar Branko Jaramaz, dodajući da bi konačno trebalo stati na kraj pošasti da u pola noći u seosko dvorište dođe neki nakupac i odveze stoku u nepoznatom smjeru.
Razvoj stočarstva
– Čast hvalevrijednim iznimkama koji svu stoku s obrovačkog područja otkupljuju legalno, putem Stočnog sajma, ističe Jaramaz.
Prije Domovinskog rata na obrovačkom području je bilo više od 1.200 magaraca, 4.000 svinja krmača te više od 120.000 ovaca i koza. Danas stočari imaju tek jednu četvrtinu stočnog fonda, oko 25.000 ovaca i koza plus janjad i jarići te oko 800 goveda i neznatni broj ostalih kopitara.
– Polako se povećava stočni fond, sve više mladih ulazi u stočarstvo, tvrdi Zoran Župan, predsjednik Udruge stočara Obrovca i predsjednik Nadzornog odbora Stočnog sajma.
Obrovačko područje ispod Velebita ima plodno Žegarsko polje, 28 kilometara morske obale te rijeke i rječice pa je odlično za razvoj stočarstva.
– Imamo prostor, imamo tradiciju u stočarskoj proizvodnji i vrijedni smo, zašto to ne iskoristiti?, pita se Župan ističući kako je glavni cilj razvoj stočarstva u Bukovici, suzbijanje crnog tržišta te valorizacija i prepoznavanje Stočnog sajma kao mjesta gdje će žitelji obrovačkog područja sa sigurnošću moći prodati svoju stoku i tako naplatiti svoj rad.
Oko 11 sati prodavači su sa sajma, moglo bi se reći, otišli zadovoljni, znatiželjnici su izdangubili prijepodne, a kupci se kućama vratili s punim prikolicama.