“Kako su vlasti u Zadru mogle zaboraviti na svoju djecu?”

Četvrti Međunarodni kongres nutricionista, čija je posebnost u tome što ne okuplja samo nutricioniste, već i stručnjake različitih grana znanosti od medicine, farmacije, kineziologije, prehrambene tehnologije, agronomije do psihologije, predstojeći vikend održava se u Zadru.
Predavanje pod nazivom Pilot projekt: “Poticanje održivih školskih obroka i unosa svježeg voća i povrća u školske djece” održat će dr.sc. Irena Colić Barić, redovna profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zadranka sa zagrebačkom adresom.
Pilot projekt dio je puno većeg projekta koji financira Europska unija kroz program za istraživanje i inovacije Obzor 2020 “Strength2Food” Br. 678024 (2016-2020) čiji cilj je unaprijediti učinkovitost europskih politika kvalitete hrane, javne nabave hrane te stimulirati kratke kanale distribucije hrane. Naglasak projekta je na istraživačkim aktivnostima i njihovoj implementaciji u poslovnoj praksi, pod vodstvom Newcastle Universityja iz Velike Britanije i vrijedi 6,9 milijuna eura. Hrvatski projekt čine istraživači s Ekonomskog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dio hrvatskog projektnog tima provest će dva istraživanja. Prvo istraživanje ima za cilj procijeniti utjecaj četiri modela javne nabave hrane na kvalitetu školskih obroka u 5 zemalja te procijeniti gubitak, odnosno bacanje hrane i razloge odbijanja školskih obroka. Drugo istraživanje provodit će se kao pilot istraživanje kojim će se prvi put kroz trogodišnje praćenje procijeniti utjecaj školskih vrtova i edukacije na prehranu te prehrambene navike školske djece, prvenstveno na svježe povrće i voće. Cilj je promicati pravilnu prehranu i ukazati na značaj regionalne, sezonske i ekološke hrane.
– Pilot projekt će se provoditi u ukupno deset zagrebačkih škola od kojih pet ima, a pet nema vrt s posebnim osvrtom na konzumaciju povrća i voća. Dokazano je da djeca koja u prehrani nemaju adekvatno zastupljeno voće i povrće su gojazna. Gojazna djeca u najvećem udjelu postaju gojazni odrasli ljudi. Gojaznost je bolest koja za sobom u konačnici povlači kraći i nekvalitetniji život, ističe Colić Barić.
Rezultati ovog pilot projekta, među ostalim, mogli bi poslužiti kao osnova za izradu strategija i modela kojima bi se poticalo sve škole u Hrvatskoj na nabavu lokalnog, sezonskog ekološki uzgojenog voća i povrća, ali i poticanje uspostavljanja školskih vrtova na razini cijele Hrvatske u kojima bi kroz radionice djeca mogla biti uključena u uzgajanje povrća i voća i tako povećati konzumaciju svježeg povrća i voća.
Upitali smo Colić Barić za komentar prehrane u zadarskim školama koja je rijetko prisutna, a u većini slučajeva nedostatna ili nepostojeća.
– Djeca u Zadru trebaju imati sva prava koja imaju i djeca u drugim gradovima Hrvatske i ni po čemu ne bi smjela biti zakinuta. Bilo kakva školska kuhinja ili školski obroci su bolja opcija od činjenice da se ih uopće nema. Pa ako sada i ne postoje uvjeti, a na njima se već trebalo početi raditi, postoje i opcije koje mogu donekle zadovoljiti dnevne potrebe djece na energiji i hranjivim tvarima. Primjer su mliječni obroci, sendvič od integralnog kruha i svježe voće za užinu. U konačnici u svakom gradu o školama i školskoj djeci brine gradonačelnik i gradska uprava. Pitam se kako su mogli zaboraviti na vlastitu djecu, istaknula je Colić Barić.