Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Biskup Ivas: Franju Tuđmana s pravom možemo zvati Veliki Franjo

Autor: Siniša Klarica

10.12.2012. 23:00
Biskup Ivas: Franju Tuđmana s pravom možemo zvati Veliki Franjo

Foto: Zvonko KUCELIN



Begonja je rekao da je Tuđman u svojoj politici uspio ukomponirati najvažnije nasade starćevićanstva, radićevskog republikanstva i pozitivnih nasada hrvatske ljevice što je rezultiralo konsenzusom nacije prilikom stvaranja i obrane hrvatske države


“Franjo Tuđman i stvaranje suvremene hrvatske države (1990.-1999.)” naziv je znanstvenog skupa održanog na Sveučilištu u Zadru. Povod je bila 13. obljetnica smrti prvog predsjednika i utemeljitelja suvremene hrvatske države, ali i 10. obljetnice obnove Sveučilišta u Zadru. Skup su zajednički organizirali Sveučilište u Zadru, Hrvatski institut za povijest iz Zagreba te Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Moderator i organizator skupa Ante Bralić rekao je u uvodu kako se oko uloge predsjednika Tuđmana u suvremenoj povijesti sve više stvara konsenzus. Potvrda tome je i pismo potpore skupu koje je odaslao predsjednik RH Ivo Josipović.
Tuđman doktorirao u Zadru
Štoviše, njegova djela, dodao je Bralić, sve se više urezuju u sjećanje hrvatskog naroda, pa je Tuđman sigurno jedna od najvažnijih povijesnih ličnosti Hrvatske.
Neposredno prije otvaranja skupa rektor Sveučilišta u Zadru Ante Uglešić podsjetio je da je Franjo Tuđman doktorirao na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru. Točnije, doktorat je stekao na Sveučilištu u Zagrebu u čijem je sastavu tada bio zadarski fakultet. Zbog povijesnih prilika, rekao je rektor Uglešić, disertaciju nije branio u svečanoj dvorani u kojoj se brane svi doktorati na Sveučilištu, nego u obližnjem povijesnom arhivu.
No možda najzanimljivije izlaganje bilo je ono Miomira Žužula, nekad hrvatskog ministra vanjskih poslova. Žužul je kao Tuđmanov suvremenik, ali i protagonist najvažnijih događaja u hrvatskoj diplomaciji, kao prvorazredan povijesni izvor kazivao o manje poznatim događajima.
 Organizirao Hrvatsku vojsku prije oslobodilačkih operacija
– Franjo Tuđman je bio vizionar, potpuno zaokupljen velikom slikom. Gledajući veliku sliku, propustio je detalje. No u toj velikoj slici, unatoč suprotnim tvrdnjama nekih, on je vidio Hrvatsku u zajednici europskih država. Zagovarao je pristup EU i NATO-u od samog početka, ali kao zemlje koja će očuvati svoj identitet i svoje posebnosti, rekao je Žužul.
Međutim, kaže Žužul, Tuđman je znao da se rat u Hrvatskoj i BiH neće riješiti bez utjecaja Amerikanaca. Znao je da se od Drugog svjetskog rata niti jedno krupno pitanje u Europi nije riješilo bez intervencije Sjedinjenih Američkih Država. Stoga Žužul i smatra pobjedom hrvatske diplomacije činjenicu da je mirnu reintegraciju istočne Slavonije proveo američki general Jaques Klein. Uloga Amerike, kaže Žužul, bila je kompleksna.
– Jedna od najvećih Tuđmanovih zasluga je odluka da se za organizaciju hrvatske vojske prije oslobodilačkih operacija prihvate usluge tima sastavljenog od umirovljenih američkih generala. Danas te iste generale tuže Srbi iz Chicaga za ratne zločine. Državna tajnica Medeline Albright koja je nebrojeno puta pomogla Hrvatskoj, izjavila je da zadaća Haaškog sud nije samo procesuirati ratne zločince, nego i napisati novu povijest što je izazvalo polemike u samoj Americi jer nigdje na svijetu sudovi ne pišu povijest. Na drugu stranu, ja sam bio taj koji je predsjedniku Tuđmanu prenio uvjete Amerikanaca za Oluju. Rekli su nam da imao 5 plus dva dana. Pet dana samo da amortiziraju svjetsku javnost. No samo nekoliko minuta prije, tadašnji američki veleposlanik Peter Galbraith je predsjedniku Tuđmanu referirao sasvim drugačije stavove svoje vlade, iako smo mi već otprije izvijestili Sjedinjene Američke države da smo spremni obraniti Bihać. U suprotnom, dogodila bi se nova Srebrenica i konačna pobjeda srpske strane koja bi imala zaokružen teritorij od Škabrnje do Beograda, govorio je Žužul podsjećajući da je zapovjedništvo nad operacijama oslobađanja dijelova BiH, a prema dogovoru Tuđman-Izetbegović povjereno baš generalu Anti Gotovini.
Jedan od inicijatora Haškog suda
No potvrdu da je Amerika stala iz Hrvatske, Žužul nalazi u maloj proslavi Velike Gospe u Prološću pokraj Imotskog, svega deset dana nakon Oluje. Tad su se na toj proslavi našli kasniji zapovjednik NATO-a general Wesley Clark, glavni pregovarač Richard Hoolbroke i veleposlanik Peter Galbraith.
Tuđman je bio jedan od inicijatora Haaškog suda, ali rimskim dogovorom Haški sud nije bio nadležan za Oluju. Točnije, kaže Žužul, Haški sud se trebao baviti samo zločinima agresora na Hrvatsku i zločinima u BiH. Kasnije je, misli Žužul, Račanova vlada popustila pritiscima tužiteljstva i dio suvereniteta prepustila Haškom sudu. Sve na tragu nekakvog ekvilibriuma krivnje među zaraćenim balkanskim plemenima.
Na skupu je izlagalo 17 predavača, a među zanimljivijim predavanjima bilo je i ono dr. Zlatka Begonje. Govoreći o povijesno-političkim stajalištima Franje Tuđmana u početku stvaranja samostalne Hrvatske, Begonja je rekao da je Tuđmanu uspjelo ono što rodonačelnicima tih hrvatskih politika nije uspjelo zbog raznih povijesnih prilika. Begonja je rekao da je Tuđman u svojoj politici uspio ukomponirati najvažnije nasade starćevićanstva, radićevskog republikanstva i pozitivnih nasada hrvatske ljevice što je rezultiralo konsenzusom nacije prilikom stvaranja i obrane hrvatske države. Uspostava suverene hrvatske države, stoga je po šibenskom biskupu Anti Ivasu, prvorazredan povijesni događaj pa stoga strategom njenog stvaranja Franju Tuđmana s pravom možemo zvati Veliki Franjo.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU