Boja -koliko ljekovita, toliko i manipulativna

Upravo zbog svog velikog utjecaja na ljudsku percepciju, ali i šire, psihologija boja ima široku primjenu u u medicinskoj industriji, marketingu i prometu. Njome se služe i arhitekti i dizajneri pri uređenju bolničkih odjela i knjižnica, klasičnih restorana kao i restorana brze prehrane

Boje imaju snažan utjecaj na naše raspoloženje, ponašanje, osjećaje, misli i životnu motivaciju i svatko ih doživljava na drugačiji način. Ako ih pravilno izaberemo, boje nas mogu motivirati, inspirirati ili odmoriti. Stoga bi trebalo razmisliti o tom kako se uz određenu boju osjećamo i kako je doživljavamo, kazuje psihologinja Nina Kolanović, pojašnjavajući nadalje kako boje koje smo svjesno ili nesvjesno unijeli u svoj prostor često mnogo govore i o nama.
-Crvenu mnogi vole koristiti za podizanje raspoloženja. Ona utječe na krvotok, srce, podiže energiju, utječe na disanje, povisuje tlak… Narančasta podiže vitalnost, a žuta koncentraciju. Plava otklanja bolove, smiruje, no to je ujedno i jedina boja koju nikad ne smijemo primjenjivati dulje od 30 minuta jer može izazvati depresivna stanja, pojašnjava Kolanović.
Stimulirati ili smiriti
Psihologija je pozornost na boje počela obraćati četrdesetih godina prošlog stoljeća kada je doktor Max Lusher krenuo u istraživanje veze između sklonosti prema bojama i psihološke strukture. Lusher je uskoro izradio i kolor-test za ispitivanje ličnosti koji se otada i primjenjuje, u nekim slučajevima čak i za ocjenjivanje radne sposobnosti. Brojni eksperimenti su pokazali da određene boje stimuliraju ili smiruju, kazuje Kolanović:
-Poznato je da razne boje djeluju na percepciju temperature. Primjerice, u jednoj se norveškoj studiji navodi da osobe u plavoj prostoriji podešavaju termostat na 3 stupnja više nego osobe u crvenoj prostoriji. Ima i drugih studija koje potkrepljuju mišljenje da boja djeluje na percepciju vremena, pa i na sposobnost koncentracije pamćenja. U psihologiji se danas koristi i termin „kromoterapija” koji označava vrstu liječenja bojama pri kojem se koristi utjecaj obojene svjetlosti na cjelokupan organizam. Zelena je tako jedina boja koja ne izaziva štetne posljedice, predstavlja boju prirode i prevladava svime što nas okružuje. Pomaže regeneraciji kože i kostiju, otklanja umor, smanjuje bolove, opušta i uravnotežuje, pojašnjava Kolanović.
Boja u funkciji profita
Upravo zbog svog velikog utjecaja na ljudsku percepciju, ali i šire, psihologija boja ima široku primjenu u u medicinskoj industriji, marketingu i prometu. Njome se služe i arhitekti i dizajneri pri uređenju bolničkih odjela i knjižnica, klasičnih restorana kao i restorana brze prehrane.
-Boje primjenjujemo kada želimo nešto naglasiti, istaknuti, reći, privući pažnju… Može se reći da je komuniciranje bojama jedna vrsta neverbalne komunikacije sa drugima, kazuje Kolanović, dodajući i to kako je odabir boja u domu i poslovnom prostoru izuzetno bitan, ali istodobno i izrazito individualan.
Pri uređenju doma – oprez
-Osim same nijanse, važan je i intenzitet. U prostorije s većom dinamikom, poput dnevne sobe, blagovaonice ili kuhinje, trebalo bi unijeti intenzivnije boje, dok se u prostorijama za odmor kao što je spavaća soba unose blaže nijanse. Također, trebalo bi posvetiti pozornost svojoj unutarnjoj reakciji na određenu boju. Važno je postići harmoniju u prostoru i uskladiti uređenje s vlastitim ukusom, pojašnjava Kolanović, ističući kako su tri boje koje nam bitno mogu popraviti raspoloženje -crvena, žuta i zelena.
-Upotrebom žute boje, u dom unosimo pozitivnu atmosferu i osjećaj sjaja. Crvena stimulira uzbuđenje i entuzijazam. Zelena boja je boja prirode i povezuje se s rastom i obnovom te je nužna za poticanje našeg duha i pozitivnog raspoloženja. Također, kako većina komunikacije teče neverbalnim putem za bitan poslovni razgovor veliku ulogu ulogu igra i odabir boje:
-Sa plavom bojom nećemo pogriješiti. Ona odaje smirenost, povjerenje, pouzdanost i iskrenost. Siva boja je druga najčešće nošena boja na intervjuima. Ne privlači preveliku pozornost stoga će se naš sugovornik moći lakše usredotočiti na ono što govorimo. Ako želimo ostaviti dojam autoriteta, obuci ćemo crnu boju koja daje i osjećaj sigurnosti ukoliko smo socijalno anksiozni. Bijela boja govori o jednostavnosti, dobroti, pa su tako najčešći odabir za intervju upravo su bijele košulje, majice i detalji. U svakom slučaju, trebalo bi obratiti pozornost na sklad boja I njihov intenzitet te svakako izbjeći ekstravaganciju, zaključuje Nina Kolanović.

Crvena – od strasti do žaljenja

Dok u zapadnom društvu crvena predstavlja akciju, energiju i strast, na istoku ona predstavlja prosperitet i dobru sreću pa je tako na vjenčanjima najčešće odabirana boja mladenkine haljine. Ne čudi stoga da jedan tipičan “web site” za vjenčanja u Japanu vrišti crvenom bojom dok na onom američkom prevladavaju lila i siva, boje koje na zapadu simboliziraju bogatstvo, sofiticiranost i prestiž. Psihologija boja svakako treba biti shvaćena u kontekstu određene kulture, kako ne bi nastale nepotrebne zabune, pa i nesuglasice. Primjerice, umjesto života karakterističnog za japansku kulturu crvena u južnoj Africi predstavlja žaljenje.
Veliki nesrazmjeri prisutni su i pri tumačenju žute pa tako dok ona na zapadu predstavlja sreću i veselje u Egiptu i Burmi predstavlja žaljenje. Najpoznatiji primjer razlike spram zapada i ostatka svijeta nalazi se u tumačenju bijele boje. Rođenje, čistoća i mir tri su najčešća simbola na zapadu povezana s tom bojom. U ostatku svijeta ona pak najčešće predstavlja smrt i žaljenje.

Mussolinijeve “camicie nere” i Mao odijelo

Značaj boja tijekom svojh vladavina prepoznavali su i pojedini svjetski diktatori. Među poznatije odore koje su sijale strah u prišlom stoljeću svakako spadaju Mussolinijeve „camicie nere”, odnosno crne košulje koju su nosili njegovi sljedbenici u čuvenom maršu na Rim. Crna boja učinila je svoje pa je tako njihova pojava gdje god da je došla stvarala efekt kolektivne poslušnosti naroda.
Koliko je crna boja autoritativna na zapadu shvatio je i kineski diktator Mao Tse Tung koji je zahvaljujući svom savjetniku tijekom protokolarnih posjeta stranih ambasadora uveo i danas nadaleko poznato Mao odijelo. Sivo odijelo upotpunjeno crnim cipelama savjetovao mu je 1949. godine njegov šef protokola, da bi diktator potom savjet odbio, ali i uveo promjene.