Lisac: “U ovoj inicijativi ne vidim nikakav smisao”

U javnost je procurila informacija o pripremi inicijative za zaštitu hrvatskog jezika u kojoj će tražiti donošenje Zakona o hrvatskom jeziku te ponovno uspostavljanje vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika koje je ukinuto prije pet godina.
Brojne javne institucije i pojedinci primili su pismo inicijative i, kako doznajemo, cilj je da se njime u javnost i na adrese predsjednika Sabora, Vlade te Republike Hrvatske ide početkom ožujka. Odsjek za hrvatski jezik i slavistiku Sveučilišta u Zadru inicijativu je već prihvatio.
Bez politike?
– Naš Odsjek ovu je inicijativu podržao iz dva jednostavna razloga. Podržavamo ponovnu uspostavu Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika koje je potpuno nepolitičko, te donošenje Zakona o hrvatskom jeziku, zakona kakav danas imaju sve moderno uređene zemlje. Jedna kultura može imati više gramatika, ali ako ima više pravopisa, to nije dobro. Ne smatramo da je hrvatski jezik ni na koji način ugrožen, ali smatramo da on mora imati nesmetanu standardizaciju i razvoj o kojem se treba brinuti struka, a ne politika. Hrvatski jezik je priznat i standardiziran, ali jezik je živi organizam i to ne znači da se o njemu trebamo prestati brinuti, kaže doc.dr.sc. Sanja Knežević, predstojnica Odsjeka, dodajući kako je inicijativa nastala u godini u kojoj se obilježava 50. godišnjica potpisivanja Deklaracije o hrvatskom jeziku.
Istaknula je i kako je pismo sastavilo uredništvo časopisa Jezik i Hrvatsko filološko društvo, uz pomoć hrvatskih jezikoslovaca.
Cijeli slučaj nije htio komentirati dr.sc. Mile Mamić, koji je zadarski Odsjek i obavijestio o inicijativi.
“Želimo biti njegovim dostojnim sljednicima, odlučni očuvati i zaštititi ime, položaj, ugled i sadržaj hrvatskog jezika”, stoji u pismu inicijative.
O inicijativi se na Odsjeku zadarskog Sveučilišta raspravljalo na njegovoj sjednici, a na njoj nije bio prof.dr.sc. Josip Lisac.
– Nisam bio na toj sjednici jer nisam htio na odluku utjecati svojom pojavom. Smatram da su autori inicijative, kad su je već pokrenuli, trebali odmah pisati predsjedniku Sabora, Vlade i države, a ne u to sve uvlačiti razne institucije. Sjećamo se Deklaracije, ali mi danas živimo u drugo vrijeme i plodovi Deklaracije se vide. Ne razumijem smisao svega ovoga, ali se ne želim boriti niti za deklaraciju, niti protiv nje, kaže Lisac i dodaje da stanje hrvatskog jezika nije najbolje, ali svakako nije ni dramatično.
Nemir i nered
– Postoje sigurno pojedinci koji zazivaju novo povezivanje bratstva i jedinstva, ali od toga nema ništa. Postoje ustavna rješenja koja su jasna, zaključuje Lisac.
Na sjednici na kojoj je donesena odluka o podršci inicijativi nije bila ni izv.prof.dr.sc. Vanda Babić, iz privatnih razloga.
– Nisam nazočila sjednici Odsjeka. Ne vidim razloga ovakovoj inicijativi prema državnom vrhu, jer je hrvatski jezik službeni jezik što stoji i u Ustavu RH, te je ravnopravan i priznat jezik Europske unije. Uz to postoje institucije koje skrbe o njemu. Hvala Bogu živimo u slobodnoj i uređenoj državi Hrvatskoj i na ovaj način se ne bi smio ni trebao unositi nemir i nered. Ne smatram hrvatski jezik posebno ugroženim, no držim da svi imamo obvezu, svatko u svom poslu, čuvati i štititi ga. Vrlo važno je upravo tu činjenicu izdignuti iznad osobnih interesa i u tom smislu djelovati. A to znači ne pisati pisma već organizirati javna predavanja, okrugle stolove i znanstvene skupove te na taj način pridonositi kako očuvanju tako i popularizaciji hrvatskoj jezika, ali i hrvatske kulture, kaže Babić.