Preporučena satnica vjeronauka nije uvijek provediva

U dvije smjene imamo ukupno 10 prvih i 10 šestih sati tjedno. Znači 20 prvih i šestih sati, a vjeronauka imamo tjedno 50 sati. I to samo u predmetnoj nastavi. Osim toga, imamo pet vjeroučitelja i oni ne mogu realizirati radni dan sa samo prvim i šestim satima, govori Kotlar

Preporuka ministra obrazovanja Željka Jovanovića školama da se vjeronauk održava prvi ili zadnji nastavni sat ovih je dana izazvala reakcije ljudi iz Hrvatske biskupske konferencije (HBK), politike, ali i reakciju samog predsjednika Ive Josipovića. Dok se predsjednik složio s ministrom, a don Ivan Grubišić rekao da vjeronauku nije mjesto u školama, mons. Marin Srakić, predsjednik HBK je u priopćenju istaknuo da je ministrov prijedlog diskriminirajuć s obzirom na 85 posto roditelja i učenika koji upisuju vjeronauk te da nije poštivana nadležnost i suodgovornost HBK-a u organizaciji vjeronauka u školama.
Djeca ne skiću
Iako Jovanović ističe da se želi brinuti za svu djecu te da ona djeca koja ne pohađaju vjeronauk moraju imati alternativu, izgleda da je u praksi teško moguće vjeronauk održavati uvijek prvi ili zadnji sat.
Kako kaže Bernard Kotlar, ravnatelj Osnovne škole Smiljevac, mogla bi se pokriti tek trećina nastave vjeronauka sa prvim i zadnjim satovima.
– U dvije smjene imamo ukupno 10 prvih i 10 šestih sati tjedno. Znači 20 prvih i šestih sati, a vjeronauka imamo tjedno 50 sati. I to samo u predmetnoj nastavi. Osim toga, treba pratiti satnicu učitelja. Imamo pet vjeroučitelja i oni ne mogu realizirati radni dan sa samo prvim i šestim satima, govori Kotlar.
Ipak, kako dodaje, u OŠ Smiljevac problem gotovo i ne postoji jer čak 98 posto učenika pohađa vjeronauk.
– To je eventualno jedno ili dvoje djece u razrednom odjelu i to ne u svima. Ta djeca mogu ići u knjižnicu, mogu marendati, pisati domaću zadaću, biti kod stručne razredne službe… Ne znači nužno da ‘skiću’, kao što je naš predsjednik rekao, ili da rade nešto loše, kazao je Kotlar.
Etika
U srednjim školama ‘skitnja’ nije problem jer oni učenici koji ne pohađaju vjeronauk, idu na etiku. Kako kaže Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora, radi se isključivo o katoličkom vjeronauku jer nema interesa za vjeronauke drugih religija.
– Da ima interesa, mi bismo osigurali prostor i vrijeme i za vjeronauk drugih religija, a određena crkvena zajednica bi bila ogovorna za održavanje nastave, govori Šimičević te dodaje da se u praksi nikako ne može staviti vjeronauk isljučivo na rubne satove.
U organizaciji nastave, dodaje Šimičević, prema uvaženim pedagoškim kriterijima, postoje različite kategorije predmeta.
– U prvu kategoriju spadaju hrvatski jezik, strani jezik i matematika, u drugu povijest, biologija i zemljopis, a u treću glazbena i likovna kultura, filozofija, logika, pishologija, vjeronauk i drugi. Tako se u organiziranju satnice vodi računa da ovi iz prve kategorije budu u prvim satima, ali poštujući satnicu profesora te zbog dostupnosti prostora, zna se dogoditi da recimo matematika bude šesti sat. Tako da mislim da je organiziranje vjeronauka isključivo u rubnim satima još teže izvedivo, rekao je Šimičević.