Umjesto domaćeg, tržište preplavljuje uvozno ulje

Nevjerojatno je da nam razni šverceri i manipulanti ispred nosa voze i prodaju ulja sumnjive kvalitete po štandovima, pločnicima i tako redom, a da nitko ne reagira. Ovamo dolaze čak ilegalni preprodavači iz Murtera vozeći nerijetko i po tisuću litara ulja koje prodaju za 45 kuna po litri. To je ulje stiglo iz uvoza i preplavilo je naše tržište, dok mi istovremeno teškom mukom nalazimo put do kupca, ističe Paleka

Po onome što se može primijetiti na terenu, berba i prerada maslina na širem području ninskog bazena počela je ovih dana. Jedina uljara na širem ninskom području, uljara “Robi”, četvrtu godinu zaredom više nego uspješno posluje u okviru malog i srednjeg poduzetništva u obitelji Momira Paleke u Žeravi. Uz njega, proces meljave prate supruga, sin i brat.
 S obzirom da je Momir pored svega vrsni i strastveni maslinar i uljar te vrsni poznavatelj ovdašnjih i širih prilika u oblasti maslinarstva i uljarstva, što kazuje i njegova pozicija dopredsjednika Udruge dalmatinskih uljara i maslinara u Vodicama, zamolili smo ga da nam za početak kaže nešto više o ovogodišnjem urodu i preradi maslina u širem ninskom bazenu.
Nedostaje maslinarska udruga
 – Ova je godina dosta dobra i možda je malo bolja od prosjeka. U odnosu na lanjsku godinu naša čuvena domaća sorta orkula je izdašnije rodila i od nje se očekuje dobar randman to jest 15 do 17 litara ulja na sto kilograma maslina. Učestale kiše su razlog što u njezinom plodu sada ima dosta vode i bilo bi jako poželjno da se ovako sunčano i suho vrijeme nastavi i dalje da se ta voda isuši, a onda bi ulje svakako dobilo još više na kvaliteti. Talijanske sorte standardno su dobro rodile. One su već dozrele i maslinari sad u početku uglavnom njih beru i prerađuju. Kod njih se očekuje također dobar randman gdje bi se trebalo na sto kilograma dobiti 19 do 20 litara ulja i to posebno kod sorte leccino.
Riječ je u prvom redu o maslinarima i uljarima koji su uzgoj i preradu ove plemenite i božanske kulture podredili suvremenim agrotehničkim mjerama proizvodnje djevičanskih i ekstra djevičanskih ulja.
– Za razliku od njih oni naši maslinari koji gaje još uvijek stari izvorni način prerade maslina držeći ih određeno vrijeme u morskoj ili slanoj vodi i koji ne prihvaćaju teoriju po kojoj je najekonomičnije ubrati i preraditi maslinu u vremenskom roku od 24 sata, oni s berbom i meljavom neće krenuti još sigurno za 20-ak dana, kaže Paleka dodajući kako su se u ove četiri godine u njihovoj uljari izmijenili brojni ljubitelji masline. Uljaru u zadnje vrijeme također u sve većem broju s maslinama posjećuju i ovdašnji vlasnici vikendica i kuća za odmor, koji imaju po pet-šest i više stabala.
– Svakako je pozitivno u svemu ovome što iz godine u godinu sve veći broj maslinara ulazi u ovaj posao i to mladi ljudi. Vidim da mnogi među njima dosta lutaju na početku i da se teško snalaze. Stoga držim da bi trebalo osnovati udrugu uljara preko koje bi i edukacija bila brža i efikasnija. kaže Paleka dodajući da svaki maslinar ima svoju teoriju i nje se drži.
Šverceri
– Što se pak tiče onoga čega u ovom poslu ne bi smjelo biti na prvo bih mjesto istaknuo nered na tržištu prodaje ulja. Mi imamo vrhunska maslinova ulja. Tu bih, svakako, za primjer istaknuo mjesta Ljubač i Briševo u kojima postoji višestoljetna tradicija uzgoja maslina i prerade ulja.
Nevjerojatno je da nam razni šverceri i manipulanti ispred nosa voze i prodaju ulja sumnjive kvalitete po štandovima, pločnicima i tako redom, a da nitko ne reagira. Ovamo dolaze čak ilegalni preprodavači iz Murtera vozeći nerijetko i po tisuću litara ulja koje prodaju za 45 kuna po litri. To je ulje stiglo iz uvoza i preplavilo je naše tržište, dok mi istovremeno teškom mukom nalazimo put do kupca. Inače, u pravilu kad mi pokrenemo naša postrojenja eto nam odmah na vrata raznih inspekcija, vodoprivredne, protupožarne, zaštite na radu i kojekakve još ne. Mi plaćamo obaveze, poreze i ostala davanja, a uglavnom smo prepušteni sami sebi. To nikako nije dobro za daljnji napredak našeg maslinarstva u cjelini, ističe Paleka, čiji je sin Robi, inače dipl. ing. informatike, veliki zaljubljenik u maslinarstvo, s dvojicom prijatelja pokrenuo internet portal pod nazivom “Zlatna maslina” u kojem se mogu pronaći brojne informacije o maslinarima s područja čitave Hrvatske i svim ostalim pojedinostima vezanim za ovu djelatnost.
– Pokrenuti portal je zaživio i zlata je vrijedan. Budući da ga je teško održavati i puniti novim štivom, jer to košta, držimo da bi ovakve projekte moralo financijski pratiti Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Ono to, nažalost, ne čini pa se može dogoditi da se u ovoj krizi i recesiji on jednostavno ugasi, što svakako ne bi bilo dobro, zaključuje Momir Paleka.
Maslinari će ove godine za kilogram mljevenih maslina vlasnicima uljara morati izdvojiti kunu i trideset lipa. Oni pak maslinari koji su u poticaju i koje država subvencionira dobit će 65 lipa po kilogramu povrata sredstava. Novost je također da država svakom maslinaru po jednom hektaru zemljišta na kojem su zasađene masline također u vidu subvencija daje 2.500 kuna. Do ove godine moralo se jedan hektar zemljišta imati u jednom komadu, no upornim inzistiranjem maslinara tu je došlo do promjene. Sada, naime, maslinari mogu imati više manjih parcela čija ukupna površina mora činiti jedan ili pak više hektara.