Stare knjige vrjednije od zakasnina

Nama je bio cilj vratiti knjige koje su nam važne, a nemamo ih više gdje ni kupiti, čak ni u antikvarijatima. Neke knjige nisu bile vraćeni po godinu i pol dana i zakasnina bi za takve slučajeve iznosila preko 3.000 kuna, ali knjiga koju smo dobili natrag je za nas puno vrjednija. Ukupno nam se u prošlom tjednu vratilo između 40 i 50 knjiga, tako da možemo reći da je akcija uspjela, govori Miro Grubić, ravnatelj ZKZD
Na Tjednu otvorenih vrata u Znanstvenoj knjižnici Zadar, koji su se održavali od 3. – 10. studenog u okviru obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i jučerašnjeg Dana hrvatskih knjižnica, vraćeno je mnogo, već skoro otpisanih, knjiga, darovane su knjige korisnicima, a knjižnicu su obišli studenti i đaci sa zadarskog područja.
Poslužili se s 300 knjiga
– Bili su nam studenti knjižničarstva i etnologije i učenici Srednje škole Bartula Kašić iz Paga i Osnovne škole Vladimira Nazora iz Neviđana, ukupno šest grupa. Manifestacija je bila dobro medijski popraćena i zahvaljujem medijima na tome, ali šest grupa je malo. Ipak, ovo je prvi Tjedan otvorenih vrata u Znanstvenoj knjižnici pa to nije ni čudno, ističe Miro Grubić, ravnatelj knjižnice, i dodaje da je na jučerašnji dan 1950. godine donesen prvi Zakon o knjižnicama u Hrvatskoj.
Ove važne datume u Znanstvenoj su obilježavali i atraktivnom akcijom oprosta zakasnina.
– Zapravo smo počastili građane za njihove loše navike. To možda i nije pohvalno, ali nama je bio cilj vratiti knjige koje su nam važne, a nemamo ih više gdje ni kupiti, čak ni u antikvarijatima. Neke knjige nisu bile vraćeni po godinu i pol dana i zakasnina bi za takve slučajeve iznosila preko 3.000 kuna, ali knjiga koju smo dobili natrag je za nas puno vrjednija. Ukupno nam se u prošlom tjednu vratilo između 40 i 50 knjiga, tako da možemo reći da je akcija uspjela. U zadnjih osam godina stotinjak knjiga nije vraćeno, priča Grubić.
U organizaciji Znanstvene knjižnice Zadar i Društva hrvatskih književnika, Ogranak Zadar održan je Znanstveno-stručni kolokvij o akademiku Anti Stamaću, u povodu njegovog sedamdesetog rođendana.
U Tjednu otvorenih vrata Znanstvena knjižnica je akcijom “Posluži se knjigom” svojim korisnicima darovala oko 300 publikacija, od toga oko 250 knjiga i pedesetak časopisa i novina.
Obilježavanje će završiti tradicionalnom izložbom “Izdavaštvo na zadarskom području”. Na Dan grada Zadra izložit će se sve izdano od studenog prošle godine na zadarskom području.
Na Tjednu otvorenih vrata ljudi su se mogli uvjeriti kako je zanimljiva zadarska Znanstvena knjižnica.
Tajanstveni svijet knjiga
Predvorje i čitaonica knjižnice odaju dojam da je prazna, ali gdje je onda 800.000 primjeraka koji čine ovu knjižnicu drugom po veličini u državi? Odmah iza običnih vrata pruža se fascinantan pogled, a hodajući dublje kroz knjižnicu, kao da otkrivamo misterije u stilu filmskih detektiva.
Bezbroj stepenica, međukatova od limenih podesta, različitih statičnih i pomičnih regala tvore labirint od knjiga.
Zanimljiv je sistem kojim knjige stižu u čitaonicu. Obrazac s podacima o knjizi sprema se u željeznu patronu i iz informacijske službe u cijevi u zidu putuje na niži kat, na odjel knjiga. Naručene knjige se stavljaju u mali lift kojim putuju u čitaonicu do osobe koja ih je zatražila.
Škure na prozorima otvaraju se i zatvaraju ovisno o danjem svijetlu koje bi s vremenom moglo uništiti knjige.
Mora se misliti na to kako sve vrijeme utječe na knjige jer bi se teško očuvale knjige iz 12. stoljeća, kao što je to slučaj u Znanstvenoj knjižnici Zadar.
– Točnije, radi se o pergameni, dokumentu na janjećoj koži kojim su prvi zadarski nadbiskup Lampridije, knez Morosini i suci donijeli presudu da određena zemlja u Petrčanima kod Zadra pripadne samostanu Sv. Marije u Zadru, kaže Grubić.
Pergamene, inkunabule i ostala vrjednija građa strogo se čuva u trezoru, u posebnoj mikroklimi, a odnedavno je postavljena deratizacija i i dezinsekcija kako bi se ovo blago, ti vrijedni čuvari znanja i svjedoci vremena, sasvim zaštitili.
Čuva se tamo i oko 30.000 plakata i oglasa, s najavom o, na primjer, prvoj predstavi u zadarskom kazalištu, te brojne zemljopisne karte.
U Znanstvenoj se čuvaju i zbirke Dalmatica i Jadertina te zbirka Jakše Čedomira Čuke sa Zaglava, kao i zbirka Pietra Alessandra Paravije, koji je svoju privatnu knjižnicu 1955. darovao Gradu Zadru. Bila je to prva zbirka s kojom je počeo rast do današnje fascinantno bogate zadarske Znanstvene knjižnice.