Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Usluga socijalne skrbi približena korisniku

11.12.2011. 23:00
Usluga socijalne skrbi približena korisniku


Prvi put se u Zakonu o socijalnoj skrbi spominje poštovanje ljudskih prava. Kako kaže Danijela Jadrijev, u namjeri da što prije riješe nečiji slučaj, dogodi se da i sami nesvjesno i nenamjerno prekrše nečija prava. Zato se ovaj okrugli stol naslonio na Dan ljudskih prava, a kršenja bi s ovim reformama trebalo biti sve manje


Dosadašnji centri za socijalnu skrb Zadar, Benkovac i Biograd sad se nazivaju Zavodom za socijalnu skrb Zadarske županije, a centri u Gračacu i Pagu i Obrovcu su uredi Zavoda. To je samo dio reforme sustava socijalne skrbi u okviru usklađivanja s europskim standardima i novim Zakonom o socijalnoj skrbi, objašnjeno je u subotu na okruglom stolu “Zavod za socijalnu skrb u Zadarskoj županiji – transformacija kroz reformu socijalne skrbi”, koji je organizirala Županijska koordinacija za ljudska prava u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.
Zadar pilotira reformama
– Od pasivnih promatrača korisnici socijalne skrbi su promovirani u aktivne sudionike. Umjesto da, kao do sad, čekaju da nadležne institucije ostvare njihova prava, sad i sami sudjeluju u planiranju, odlučivanju, ali i odgovornosti za ostvarivanje tih prava, rekla je Davorka Krnčević, predsjednica Koordinacije za ljudska prava Zadarske županije.
A ni socijalna skrb na području Zadarske županije nije samo pasivni promatrač i pratitelj novih reformi, štoviše, kako kaže v.d. ravnateljica Zavoda za socijalnu skrb Danijela Jadrijev, od 2008. godine su centri na zadarskom području delegirani u “pilote”.
– Još onda smo oformili radnu skupinu koja je pilotirala uvođenje standarda i stvaranje novog okvira za korisnike i djelatnike u socijalnoj skrbi. Tako smo unutarnjom reorganizacijom objedinili djelatnosti i imamo tri odjela – odjel prijamnog ureda i novčanih naknadi, odjel za odrasle i odjel za mlade i obitelj. Novi Zakon je stupio na snagu 2. lipnja i mišljenja o njemu su dvojaka. U svakom slučaju, nama je važno da je strukturirao način rada u odnosu na korisnika, dani su nam alati i pokazatelji koji nam olakšavaju rad i daju nam sigurnosti, kaže Jadrijev.
Prvi put se u Zakonu o socijalnoj skrbi spominje poštovanje ljudskih prava. Kako kaže Jadrijev, u namjeri da što prije riješe nečiji slučaj, dogodi se da i sami nesvjesno i nenamjerno prekrše nečija prava. Zato se ovaj okrugli stol naslonio na Dan ljudskih prava, a kršenja bi s ovim reformama trebalo biti sve manje.
Deinstitucionalizacija
Prvi put su za djelatnost socijalne skrbi postavljeni standardi, kaže Sonja Tomas, socijalna radnica iz Zavoda za socijalnu skrb. Standarde kvalitete je Zavod uveo još 2009. godine.
– Mi smo se njih pridržavali i prije, samo oni sad imaju ime. Čak smo mi iz Zadra predložili da se hrvatski standardi socijalne skrbi nazovu CROSS i to se ime ozbiljno razmatra. Ukupno je 15 standarda, a Zavod pruža 144 usluge socijalne skrbi na temelju 57 zakona. Na zapadu je na jednog socijalnog radnika 20 slučajeva, u Sloveniji 80, dok je kod nas na stotine slučajeva na jednog socijalnog radnika, rekla je Tomas.
Neki od standarda su dostupnost informacija, pristupačnost okoliša, zatim povezanost, suradnja i održavanje socijalnih mreža, procjena i planiranje, privatnost i povjerljivost, rad volontera…
Zavod za socijalnu skrb je još 2009. uveo „Ured sve na jednom mjestu” gdje svaki korisnik može doći i dobiti besplatne informacije i savjet stručnjaka.
– Prostor i atmosfera u čekaonici i uredu su takvi da korisnik ima svoje dostojanstvo. Kako sad socijalni radnik ne radi za njega, nego s njim, sam korisnik se osjeća manje bespomoćno. Cilj je uključiti ga u planiranje i donošenje odluka, ali i inače u lokalnu zajednicu, uključiti obitelj u rješavanje problema da korisnik ostaje doma jer krajnji cilj je deinstitucionalizacija, pojasnila je socijalna radnica Jelena Špralja.
Pravnica iz Zavoda Ankica Kamber Nakićen približila je prisutnima odredbe Zakona i istaknula da je krajnja intencija reformi da se usluga približi korisniku.


Skliski teren skrbništva




Okrugli stol se “zahuktao” na temi skrbništva. To je najskliskiji teren, složili su se sudionici, a i kako je rekla Krnčević, tema za novi okrugli stol.
Prema istraživanju Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iz 2010., u Hrvatskoj je 17.000 osoba lišeno poslovne sposobnosti. Od toga je 90 posto njih lišeno potpuno, a ostatak djelomično. Prema propisima, odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti se preispituje najkasnije svake tri godine, a prema iskustvu zadarske socijalne skrbi, postupci za vraćanje poslovne sposobnosti su rijetki.
– Osobe pod skrbništvom ne smiju biti objekt. Prema procjeni njihovih sposobnosti, također ih treba uključiti u planiranje i donošenje odluka o njihovim pravima. Zadarski Zavod ima model da jedan socijalni radnik vodi jednu obitelj, tako i skrbništvo i taj model će preuzeti i drugi zavodi, rekla je Bosiljka Pavić, zamjenica ravnateljice, dodajući da je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.
Liječnica Renata Sabljar Dračevac, članica Koordinacije za ljudska prava, istaknula je da su česte konfliktne situacije i manipulacija nad osobama pod skrbništvom te postavila pitanje smiju li i socijalni radnici biti nečiji skrbnici.
– Nažalost mogu i protiv toga se borimo, rekla je Jadrijev.
Kako su pojasnile djelatnice Zavoda za socijalnu skrb, socijalni radnici po službenoj dužnosti moraju prihvatiti skrbništvo, a tu dolaze u pitanje njihova ljudska prava. Za razliku od odvjetnika, oni to rade ‘pro bono’, što je već diskriminacija. Skrbnik si 24 sata, a ne samo za vrijeme radnog vremena, a što je najvažnije, biti nečiji skrbnik je velika odgovornost, složile su se.