Istovremeno, dok se Zadrani bune i “plaču” zbog dvadesetak palmi, krasni zadarski parkovi s bezbroj stabala – zjape prazni. S druge strane, “betonirana” Poljana Ivana Pavla II. puna je ljudi. Isto kao što se stalno bune protiv “štekata”, stolica i suncobrana, na primjer, na Narodnom trgu, a na tim istim stolicama uporno sjede
Zadar je pun parkova i perivoja koji, osim što su zeleni i lijepi, imaju veliku povijesnu vrijednost. Podizanje vrtova i perivoja u Zadru počinje gotovo u isto vrijeme kad i njegova urbanizacija, u doba Rimskog Carstva. Specifično je sljubljivanje zelenih područja s prastarim kamenim gradom i morem. Parkovi na bedemima oduševljavaju turiste. Ali koliko to cijenimo sami?
Zanimljivo je da se Zadrani stalno bune protiv “betoniranja Poluotoka”. Tako je bilo s uređenjem Poljane Ivana Pavla II., kao i s aktualnim uređenjem Poljane Šime Budinića i Trga Petra Zoranića, kada se velika pompa stvorila oko uklanjanja palmi. Istovremeno, dok se Zadrani bune i “plaču” zbog dvadesetak palmi, krasni zadarski parkovi s bezbroj stabala – zjape prazni. S druge strane, “betonirana” Poljana Ivana Pavla II. je puna ljudi. Isto kao što se stalno bune protiv “štekata”, stolica i suncobrana, na primjer na Narodnom trgu, a na tim istim stolicama uporno sjede.
Amerikanci leže na livadi usred grada
Tvrtka Nasadi d.o.o. nedavno je izdala fotomonografiju “Zadarski vrtovi i perivoji” za koju je tekst napisala mr.sci. Mirna Petricioli, diplomirana inženjerka agronomije.
– Koliko god klupa ima na zadarskoj rivi, uvijek su pune jer se nalaze u dubokom hladu crnike. Bar turisti cijene hlad ispod stabla, za razliku od onog ispod suncobrana. Interesantno je da kad idemo u druge gradove, obilazimo njihove parkove, a u naše nismo ni ušli, niti ih znamo cijeniti. Bojim se da bismo ih cijenili tek kad bismo ih izgubili, zato bi trebalo reagirati prije nego što se to dogodi, govori Petricioli, dodajući da bi se ljudi mogli privući u parkove s raznim sadržajima, koji su postojali i u povijesti.
– Na primjer, u Perivoju kraljice Jelene Madijevke nekad su se održavali koncerti, predstave, bio je tamo muzej na otvorenom, glazbeni paviljon… Sve se odvijalo vani. Danas smo se možda zbog računala i televizije povukli unutra, udaljili smo se od prirode. Danas ljudi po parku šetaju sa slušalicama u ušima, umjesto da slušaju ptičice kako pjevaju, kaže Petricioli.
Parkovi po Americi, na primjer, puni su ljudi. Tamo je normalno leći na livadu u parku usred grada i čitati knjigu. Djeca s roditeljima igraju frizbi, a poslovni čovjek u odjelu i s aktovkom izuje se bos i sjedi na travi za vrijeme stanke za ručak. Da to napravi neki od zadarskih poslovnjaka, naši bi rekli da je taj za Ugljan.
Zadrani nemaju kulturu boravljenja u parkovima, ali i to se može promijeniti. Recimo, najstariji zadarski park Perivoj kraljice Jelene Madijevke, kako kaže Petricioli, treba zaštititi i to ne samo na papiru.
– S malo ulaganja i uz dobru volju mogla bi se popraviti fontana, urediti okoliš, popuniti biljni fundus, oživjeti park sa sadržajima. Mogli bi se organizirati koncerti, lutkarske i glumačke predstave, modne revije… Da se ljudi privuku u parkove, a ne samo u kafiće i restorane, kaže Petricioli.
Škola u prirodi
Perivoj kraljice Jelene Madijevke, nekadašnji Gradski perivoj, otvoren je 1829. godine za vrijeme baruna Franza Ludwiga von Weldena, kao prvi zadarski javni perivoj. Imao je botaničku vrijednost, od objekata je bila tamo kineska pagoda i maurska kavana, a po zatvaranju gradskih vrata, bilo je to glavno okupljalište tadašnjih Zadrana. Iako je dosta toga uništeno u Drugom svjetskom ratu, ovaj perivoj i danas oduševljava bogatstvom stare arhitekture.
Perivoj Vladimira Nazora je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. Ovaj veliki perivoj omiljen je učenicima koji ondje idu u školu, rekreativcima i eventualno pokojem roditelju s djecom koja se igraju oko ribnjaka. Radi se na vraćanju života u Perivoj Vladimira Nazora i to s projektom “Zeleni otok”, kako su nekad Zadrani nazivali ovaj park. Projekt je osmislila tvrtka Nasadi d.o.o., a podrazumijeva između ostalog sanaciju, uređenje, osvjetljivanje perivoja, ali i vraćanje života u njega preko projekta sa zadarskim osnovnim školama “Škola u prirodi”.
Na oko 12.000 metara četvornih staze i puta poneki rekreativac uvijek “luta”. Dragana sa svojim suprugom u Perivoju Vladimira Nazora trči zadnjih 5-6 godina.
– Volim trčati u parku jer je dinamična staza, ima puno hlada, uvijek bar malo vjetrovito, jako je ugodno. Osim toga, tamo se osjećam sigurno, nema puno ljudi, a uživam u zelenilu i prirodi. Kako sam tu gotovo svaki dan, primjećujem da park od 4. do 10. mjeseca posjećuju stranci, a inače je prilično prazan, kaže Dragana.
Spoj stabala, cvijeća, mediteranskog bilja, mora i najljepšeg zalaska sunca nudi zadarska riva, to jest Obala kralja Petra Krešimira IV. Riva nije nakićena suncobranima i stolicama, a opet se ima gdje popiti kava. Tu je i parkić sa zabavnicama za djecu. To je jedan od perivoja za koji se može reći da jednako cijene i Zadrani i turisti.
Vrulja i egzotična stabla
Kad su 1868. godine carskim dekretom “pale” gradske zidine, grad se otvorio moru, na rivi su se sagradile zgrade, otvorile kavane, hotel i pošta, a riva je polako postajala omiljeno šetalište građana. Mnogima je to ostala do danas, a s novim instalacijama Morske orgulje i Pozdrav Suncu, mnogima je to tek postala.
Izvan Poluotoka jedan od najposjećenijih parkova je Vruljica. Nekad izletište na rubu grada, a danas gotovo u centru grada, Vruljica je omiljena roditeljima s malom djecom. Zapravo, kako kaže Alenka koja sa svoje dvoje djece često boravi u Vruljici, omiljena je djeci.
– Iako nikad nije dovoljno sadržaja, za djecu ih u Vruljici ima. Jedino zna biti gužva na toboganima. Dosta je čisto, zabranjeno je psima, ali isto ih nekad bude. Ali djeca uživaju, ima pijeska, evo, neki dan smo lovili ciple u vrulji. Naravno, ovakvih parkova bi u gradu trebalo biti puno više, kaže Alenka.
Vruljica je interesantna zbog izvora vode, vrulja s kamenim mostovima, ali i brojnim egzotičnim stablima koja, uz borove, krase ovaj park.
Iako možda tako ne djeluje, pogledom samo na sadržaj fotomonografije “Zadarski vrtovi i perivoji”, vidimo da je Zadar pun “zelenih otoka” na kojima se može boraviti u ugodnom ambijentu i na zdravom zraku. Spomenimo još i Muraj, to jest Bedeme zadarskih pobuna s pogledom na zadarsku luku, zatim Perivoj Gospe od Zdravlja s kipovima zadarskih uglednika pa pomalo skriven od pogleda vrt samostana sv. Marije… Uz prometnu cestu na Relji poput oaze mira nalazi se perivoj na Trgu kneza Višeslava. Nemojmo zaboraviti ni Branimirovu obalu s palmama, cvijećem i parkom kod TIZ-a. U zelena šetališta možemo ubrojiti i Kolovare, Puntamiku i Karmu, a perivoji uz povijesne vile na Brodarici oduzimaju dah.
A Zadrani ipak najradije sjede na kavici na štekatima na betoniranim i popločanim trgovima, koje na toj istoj kavici uporno kritiziraju i bune se što Zadru fali – zelenila.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
IVAN LOVRINOVIĆ
‘Još niste shvatili da ste pobjednici izbora?’: Kolakušićev suradnik poziva na ujedinjenje oporbe za rušenje HDZ-a
Zadar
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
SVE POPULARNIJE Zadranin na krov postavio solarne panele, evo koliko ga je to koštalo
Hrvatska
STANJE U PROMETU
HAK: Zbog prometne nesreće na A3 vozi se jednim trakom smanjenom brzinom
Ostali sportovi
Formula 1
Max Verstappen pobjednik “sprinta” u Šangaju, Lando Norris izletio sa staze
Županija
Obilježavanje Dana planeta Zemlje na Pagu
Akcija za čisto podmorje, bez plastike
Zadar & Županija
OSEBUJAN NASTUP
Gradonačelnik Benkovca na otvorenju Doma kulture spominjao zmajeve, zlonamjernike i Boga: Naše rodoljublje je kršćansko
Zadar
U CARSTVU SIRA
GLIGORA O ŠIRENJU PROIZVODNJE: ‘Čobani će biti Nepalci, plan je da stado sirane naraste do tisuću ovaca…’
Zadar
pojačan promet
OBAVIJEST MORH-a Kroz Zadar će proći hrvatska i španjolska vojna vozila, očekuju se gužve
Zadar
POČIVAO U MIRU
OD ‘SKITE’ SE OPRAŠTAJU BROJNI ZADRANI: ‘Veliki košarkaški virtuoz, zaljubljenik u košarku…’
Nogomet
MOHAMMED ALIYU OKECHUKWU