Kafići i zalogajnice zaradili bolje od restorana?!

Mi smo imali odličan promet ove sezone, slično kao i prošlu. Doduše, dosta dobro radimo i tijekom godine. I ne slažem se s tim da su zalogajnice prošle bolje nego restorateri. Neki od njih rade vrhunski. Tko zna, zna. Tko ne zna, taj nije dobro prošao, govori Damir Miletić, vlasnik Pizza cuta Dado
Prije sezone, tijekom sezone i poslije sezone stalno se komentira kakva je – sezona. Od onog što prethodi sezoni – pribojavanje – puno je bolje ono što slijedi nakon nje – prebrojavanje. Naravno, ako je suma pozitivna.
Tijekom sezone priča je standardna. Među ugostiteljima i ostalim turističkim djelatnicima često se može čuti: “Nema nikoga, gore je nego lani, slaba je sezona…” No onda dođu prvi podaci i ispada da je svaka sezona bila bolja od prethodne.
Tako se priča i o ovoj koja je upravo na izmaku. No, ono što je važno je tko je od toga koliko profitirao.
Kako je proteklog tjedna za Zadarski list rekao Stipe Knežević, dopredsjednik hrvatske Udruge restoratera i predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije, profitirali su ugostiteljski objekti s brzom hranom i kafići, a umjesto po restoranima, turisti su češće išli po – trgovačkim centrima. Ipak, ono što je najvažnije jest kako će ova turistička sezona utjecati na svih nas. Kako ističe Denis Ikić, tajnik HGK Županijske komore Zadar, turistička sezona će se vrlo pozitivno odraziti na cijelu gospodarsku sliku Zadarske županije.
Dosadašnji rezultati pokazuju da je gostiju bilo više, ali navodno su manje trošili. No ne slažu se svi s tim.
– Uvijek je bilo onih koji štede, bez obzira na recesiju. Uvijek je bilo onih koji žele da im jedan komad pizze prerežemo na tri dijela, bez obzira na njihovu nacionalnost. Mi smo imali odličan promet ovu sezonu, slično kao i prošlu. Doduše, dosta dobro radimo i tijekom godine. I ne slažem se s tim da su zalogajnice prošle bolje nego restorateri. Neki od njih rade vrhunski. Tko zna, zna. Tko ne zna, taj nije dobro prošao, govori Damir Miletić, vlasnik Pizza cuta Dado.
Konobar u jednom restoranu na Poluotoku sve to gleda na drugačiji način.
– Da, u zalogajnicama su gužve, ali su i manje cijene. U restoranu njih četvero potroši onoliko koliko u zalogajnici potroši njih sto. Na kraju kad se sve zbroji, zarade i jedni i drugi. Problem je što sezona kratko traje – tri mjeseca radiš, a ostalih devet se krpaš, kaže on.
U poznatoj prodavaonici pekare Kroštula na Poluotoku također se osjeti slabija potrošnja.
– Otvorili smo još tri nove prodavaonice pa se posao možda prelio u njih, ali za ovu prodavaonicu mogu reći da je sezona bila lošija nego lanjska. Mi ujutro uvijek imamo puno posla, ima ljudi, ali vidi se da imaju manje novca. Kupuju najnužnije. Ljudi moraju marendati, moraju kupiti kruh i to se prodaje, ali kolače ne moraju jesti i oni nam se slabije prodaju, priča Julijana Šimeković, voditeljica prodavaonice Kroštula na Poluotoku.
Izgleda da su se kuhinje u turističkim apartmanima ove godine češće koristile pa se po spizu išlo u velike trgovačke centre. I tamo su ljudi našli način da uštede.
Kako kaže Nives Fett iz Interspara, od početka godine raste prodaja robne marke S budget, diskontne linije Interspara. Dodaje da je zadarski Interspar jedan od najjačih u Hrvatskoj. To je prvi Interspar u Hrvatskoj i prodaja je konstantno dobra pa tako i u turističkoj sezoni.
Kako bi svojim kupcima vrata otvorio još šire, Kaufland je ovu sezonu radio do ponoći.
– Takvo produženo radno vrijeme su odlično prihvatili naši kupci te se reflektiralo i na promet, koji je bio nešto veći nego prethodne godine. No dodatni pozitivni utjecaj je imalo i uvođenje novih proizvoda Kauflandove robne marke K Classic početkom ljeta.
Kupci su prepoznali da, kupujući K Classic proizvode, dobivaju odličnu kvalitetu po zaista najnižoj cijeni, ističe Goran Butorac, glasnogovornik hrvatskog Kauflanda.
 

DENIS IKIĆ, TAJNIK HGK ŽUPANIJSKE KOMORE ZADAR
Sezona “uljepšala” gospodarsku sliku Zadarske županije

Denis Ikić, tajnik HGK Županijske komore Zadar, kaže da je Zadarska županija ostvarila 11 posto ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj i od toga se ubire nova vrijednost.
– Sve to povoljno utječe na cijelu gospodarsku sliku Zadarske županije. Prvenstveno na turističku djelatnost u smislu smještajnih kapaciteta, ugostiteljstva, nautičkog turizma, izletničkog turizma i sličnog, ali i na sve prateće proizvodne i uslužne djelatnosti koje hrane turizam – prvenstveno industriju hrane i pića, kojom smo prilično bogati. Primjerice, naši sokovi, sladoledi, voda, što se najviše troši u sezoni. Također na marikulturu i ribarstvo, poljoprivredu, zatim cestovni, zračni i pomorski promet. Kod nas su rijetki sektori koji se uopće ne tiču turizma, govori Ikić.
Prema prvim brojkama, dodaje, ovu je sezonu u noćenjima i dolascima u Zadarskoj županiji bilo 73 posto stranih gostiju koji troše ovisno o ponudi.
– Broj noćenja u odnosu na prošlu godinu za prvih sedam mjeseci premašuje devet posto, čime smo jako zadovoljni. Financijski rezultat može biti drugačiji od toga, još je prerano da se to utvrdi. Treba misliti na cijenu rada u turizmu, opterećenje turističkog gospodarstva u smislu poreza, efikasnost poslovanja i drugo. Rezultati će biti vidljivi za mjesec-dva. Sve ovisi o tome kako je tko iskoristio svoje kapacitete. Oni koji su bili u povoljnijoj situaciji prije, bit će profitabilniji i pokriti rashode za sljedećih nekoliko mjeseci. U svakom slučaju, ova turistička sezona znatno utječe na likvidnost cijelog gospodarstva, zaključuje Ikić.