Žedni, a pitka voda ispred kuća!

Povratnik s rada u Njemačkoj Božo Miočić prisjeća se razgovora s kolegom iz afričke države Togo, kojemu je netom prije odlaska u mirovinu spomenuo da u rodnom mjestu u Hrvatskoj nema vodu.
– Smijao mi se, kazavši da je to pitanje kod njega u siromašnoj Africi davno riješeno. Onda možete zamisliti gdje smo mi!

Iako je početkom  lipnja prošle godine u upotrebu pušten 27 kilometara  dug te 20 milijuna vrijedan  magistralni cjevovod, kojim  je konačno pitka voda potekla do Jovića, Radovina,  Jordana i Stojića, mještani  ovih mjesta još uvijek žeđaju  jednako kao i prije otvorenja  cjevovoda.
Podsjetimo da je na  svečanosti otvorenja cjevovoda ražanački načelnik  Dragutin Miočić apelirao na  nadležne, posebno na ministra Božidara Kalmetu i  saborske zastupnike Nevenku Marinović i Ivu Grbića,  da ne dopuste da ovaj projekt u koji je uloženo 20  milijuna kuna leži u zemlji  neiskorišten. Miočić je apelirao na ministra, župana i  saborske zastupnike da pomognu Općini Ražanac kako bi u okviru zakonskih  mogućnosti iznašla prihvatljivo rješenje priključenja  kućanstava na vodovod. Tim  više što su žitelji četiriju  mjesta za projekt ustupili  svoja privatna zemljišta te  su s po 4.000 kuna po  kućanstvu sudjelovali i u izgradnji lokalnih mjesnih  mreža. Miočić je, apeliravši  na nadležne, svakako aludirao na odluku Vlade RH iz  2007. godine da se bez  građevinske dozvole objekti  sagrađeni nakon 15. veljače  1968. godine do daljnjega ne  mogu priključiti na vodovodnu mrežu.
Skupa legalizacija
No želje načelnika  Miočića su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo.
Na to nam se ovih dana  potužio i bračni par Anđelka  i Božo Miočić iz Jovića.
– Supruga Anđelka i ja  smo preko 40 godina proboravili na radu u njemačkom gradu Regensburgu. Radio sam kao konobar  u tvrtki Siemens, a ona u  tvornici elektronike. Evo,  prolazi peta godina da smo  se nakon odlaska u mirovinu  vratili na našu rodnu grudu.  Kuću smo počeli graditi još  1970. godine i u nju smo do  sada uložili velika sredstva.  Mislili smo da ćemo se moći  baviti turizmom. Ali koga da  ugostimo kada u jeku 21.  stoljeća nemamo pitku vodu, jadaju se Božo i Anđelka  te dodaju:
– Da bismo preživjeli te da  bismo kako-tako mogli na  životu održavati ovih 20 stabala maslina zasađenih oko  kuće, od početka ljeta smo  tri puta punili ‘gusternu’ s  ukupno 100-tinjak kubika  vode, za što smo platili  1.500 kuna.  Ovakva situacija s vodom u današnje  vrijeme ne bi se mogla zamisliti ni u kojoj uljuđenoj  zemlji, govori Božo, prisjetivši se razgovora s kolegom iz afričke države Togo  kojemu je netom prije odlaska u mirovinu spomenuo da  u rodnom mjestu u Hrvatskoj nema vodu.
– Smijao mi se, kazavši da  je to pitanje kod njega u  siromašnoj Africi davno riješeno. Onda možete zamisliti gdje smo mi! A spremamo se ući u EU. Nas  dvoje kad sve ovo vidimo  hvata tuga i dođe nam da se  vratimo u Njemačku. Jer ovdje nema života ni za nas  starije, a kamoli za mlade,  govori Božo.
– Da bismo dobili vodu  trebamo legalizirati kuću.  Za to nam treba oko 150.000  kuna, a mi se pitamo od  kuda ih stvoriti. Čim smo  počeli graditi kuću htjeli  smo riješiti građevinsku  dozvolu, ali nam je tada  rečeno: ‘Što će vam  građevinska u Jovićima.’
 Rješenja o priključcima
Miočići navode da su za  vrijeme Domovinskog rata u  više navrata organizirali humanitarnu pomoć za Zadar.
– Na osnovi toga ne  tražimo nikakve beneficije,  povlastice i tomu slično, ali  tražimo da nam se osiguraju  elementarni uvjeti za život,  ističu naši sugovornici.
O problemima Miočića i  ostalih obitelji u navedenim  naseljima te o najavljenoj  legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, čime bi  se stvorile pretpostavke za  priključivanje na vodovodnu mrežu, porazgovarali  smo s načelnikom Općine  Ražanac Dragutinom  Miočićem.
– Novim zakonom o legalizaciji omogućit će se i  ubrzati postupak izdavanja  rješenja o priključcima. No  da bi do toga došlo, naše  Općinsko vijeće morat će  prije uskladiti odluku sa zakonom o legalizaciji i usvojiti visinu njezine naknade. Koliko će točno iznositi  naknade za legalizaciju, za  sada ne mogu reći sa sigurnošću. Ono što mogu kazati jest da će pokretanjem  postupka legalizacije sve  pravne i fizičke osobe prvotno morati podmiriti iznose za komunalni i vodni  doprinos. Iznos će se moći  plaćati obročno na dvije godine. Predložit ćemo, a vjerujem da će Općinsko vijeće  to i prihvatiti, da svi koji  imaju mjesto prebivališta u  našoj općini budu oslobođeni plaćanja 80 posto  utvrđenog iznosa, kaže  načelnik Miočić napomenuvši da je intencija novog  zakona o legalizaciji prije  svega bila da se žitelji svih  mjesta koja su u situaciji kao  Jovići, Radovin, Jordani i  Stojići konačno dobiju priključke na vodu, struju i  kanalizaciju.