Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Zbirka čuva brodove od zaborava

12.11.2010. 23:00
Zbirka čuva brodove od zaborava


Čuvamo monoksil, naš najstariji čamac i ratnu mornaricu na vesla koja datira iz vremena od VII. – XII., a korišteni su kao ribarski čamci sve do iza Drugog svjetskog rata. Ovo je jedan od posljednjih primjeraka tog pračamca. Nadalje, imamo starohrvatsko sidro iz X. stoljeća, izvađeno 1958. godine iz mora kraj Zadra s dubine od čak 50 metara, govori Franov-Živković
Manifestacija “Zadar more” svake godine nas podsjeti koliko značenje u našim životima ima more. Živimo uz more i s morem, a i cijela naša povijest kroijena je upravo preko mora i zbog mora. Dijelovi bogate zadarske pomorske povijesti i razvoja pomorstva od zaborava se čuvaju u Pomorsko-povijesnoj zbirci Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru.
Samo djelić papira isto kao i veliki monoksil, prvi brod izdubljen u deblu, jednako svjedoče o važnim povijesnim činjenicama, dio po dio slažu slagalicu prošlih vremena.
Tri izložbene dvorane
– Pomorstvo je bilo jedno od glavnih zanimanja stanovnika Zadra i okolice, a more je bilo glavna osnovica njihova privređivanja i života. Pregledavajući stare dokumente, registre, matične knjige, knjige bratovština, uočava se da je svaka obitelj imala ponekog pomorca. Nažalost, mnogi civili su i nestajali u moru, priča Grozdana Franov-Živković, asistentica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru i voditeljica Pomorsko-povijesne zbirke.
Zbirka je podijeljena u tri izložbene dvorane, poštujući kronologiju, a ispred ulaza je postavljena zbirka željeznih sidara. Za javnost je otvorena ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 10 do 12 sati ili za grupe po dogovoru.
U obilasku krećemo od najstarijih predmeta.
– Čuvamo monoksil, naš najstariji čamac i ratnu mornaricu na vesla koja datira iz vremena od VII. – XII., a korišteni su kao ribarski čamci sve do iza Drugog svjetskog rata. Ovo je jedan od posljednjih primjeraka tog pračamca. Nadalje, imamo starohrvatsko sidro iz X. stoljeća, izvađeno 1958. godine iz mora kraj Zadra s dubine od čak 50 metara, govori Franov-Živković.
Čuva se i darovnica, isprava iz 1069., to jest prijepis iz 1248., iz koje se vidi da kralj Petar Krešimir IV. nije imao vlast samo na kopnu, već i na obalnom otočnom području Istočnog Jadrana.
– U Zadru se pobjeda slavila najviše procesijama, ali glad i neimaština nisu jenjavali. Turci su u bijesu izazvali Zadrane na dvoboj ispred gradskih zidina, a Zadrani su se junački odazvali. Tom je prilikom s unutrašnje strane Morskih vrata, u čast pobjede nad turskom armadom, stavljena kamena ploča koja je tamo još i danas, priča voditeljica zbirke.
O “Petru Zoraniću”
Zbirka obiluje modelima starih jedrenjaka i novijih brodova. Tu je zadarski jedrenjak, model i odljev s Rake sv. Šimuna, zatim model starohrvatske sagene te noviji putnički i trgovački brodovi.
Pisano slovo, u raznim dokumentima, okružnicama iz doba Marije Terezije ili Napoleona, diplome naših pomoraca iz kojih se vidi da su naši pomorci bili i kapetani te razni članci o pomorstvu vrlo su vrijedni za znanost.
Sredinom prosinca bit će točno 50 godina od teške tragedije tankera “Petar Zoranić”.
– Bio je to najveći brod tadašnje trgovačke mornarice. Nesreća se dogodila nakon samo nekoliko mjeseci upotrebe broda. 14. prosinca u Bosporskom tjesnacu ‘Petar Zoranić’ s 12 tisuća tona avionskog benzina i 11 tisuća tona plinskog ulja sudario se s grčkim tankerom ‘World harmony’. Došlo je do eksplozije, vatra je uhvatila oba broda, kao i jedan usidreni. Posljednja eksplozija je presjekla olupinu na ‘Zoraniću’ na dva dijela, tako da su se krma i pramac visoko uzdigli nad bosporskim morem, a srednji dio broda se spustio u more. Jedini spas je bio skočiti u zapaljeno more. Od 52 osobe na tankeru, preživjela je 31 osoba, ispričala je Franov-Živković.
Pomorci su znali, nakon što bi preživjeli neku tragediju, darivati zavjetne slike crkvi. U Pomorskoj zbirci u Zadru se popisima imena, uspomenama i priznanjima stradalim pomorcima zapravo odaje počast onima koji su svoje živote završili upravo na moru.