Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

PROM-1 noćna mora za pirotehničare

Autor: Siniša Klarica

13.01.2010. 23:00
PROM-1 noćna mora za pirotehničare


Posljednje stradavanje pirotehničara kod Zadra još jednom je tragično upozorilo na još prisutnu opasnost od zaostalih mina i to u neposrednoj blizini grada. Poznato je da je Zadar tijekom Domovinskog rata bio grad na prvoj crti bojišnice, a odnedavno je, razminiravanjem Babinduba, službeno razminirano cijelo njegovo administrativno područje. Posljednji incident, kažu u zadarskoj podružnici HCR, dogodio se na teritoriju Općine Poličnik u neposrednoj blizini granice s gradom Zadrom. Upravo taj dio od zaseoka Baričevići pa sve do Poličnika bio je za vrijeme rata okupiran, dok je sam Poličnik bio klin u neprijateljskoj bojišnici, opkoljen s tri strane. Stoga nije ništa čudno da su se mine nalazile i na mjestima naoko udaljenim od same crte bojišnice.
PROM 1 je protupješačka odskočna i rasprskavajuća mina, inače noćna mora za pirotehničare. Nagazom ili potezom na nju, ona odskače do visine 40-80 cm od tla i ubija sve u krugu 50 metara. PROM-1 je relativno teško uočiti jer osim zvjezdastog upaljača većina tijela mine je ukopana i zbog toga nije vidljiva. Premda mina sadrži poprilično metala, pa se lako može detektirati detektorom za metal, razminiravanje na takav način je opasno jer mahanje glavom detektora po površini može lako doći do udara sa zvjezdastim upaljačem ili poteznom žicom, što rezultira eksplozijom mine. PROM-1 minu je problematično deaktivirati sigurno. Razlog tome je kada je duže vremena mina izložena atmosferalijama, upaljač mine postane nastabilan, te pirotehničari pribjegavaju uništavanju ove mine na licu mjesta, detonirajući eksploziv uz samu minu.
Mina obično, ali ne baš uvijek, bude postavljena na poteznu žicu za aktiviranje duljine 6 metara da bi se proširilo područje aktiviranja. Pirotehničari pronalaskom žice i njenim praćenjem do izvora lako pronalaze minu, ali je dodatna opasnost u svemu što je vrlo moguće da su i druge mine postavljene duž istog područja. Ista “promovka” može biti “osigurana” drugom minom kao na primjer PMA-3, PMN ili nekom sličnom minom koja može biti ukopana ispod iste.
U Zadarskoj županiji čak 17 gradova i općina imaju terene koji se vode kao minski sumnjiva područja. Ukupna minsko sumnjiva površina iznosi 70,3 km/2. Najveće površine nalaze se na područjima Benkovca 16,1 km/2, općine Stankovci, 12,9 km/2 te Jasenica 10 km/2. Za razliku od ostalih dijelova Hrvatske gdje su minama najzagađenije šume, u Zadarskoj županiji su to makija i krš. U deset godina, točnije od 1998. do početka 2009. razminirano je 38,38 km/2. Iskazano u metrima četvornim, što je nekako osnovna jedinica za prikaz problema minske situacije, prošle je godine bilo planirano razminirati 2.677.516 kvadrata, razminirano je 2.542.485. U istom razdoblju, na području cijele Hrvatske u minskim incidentima stradalo je 295 osoba, od čega 109 smrtno. U Zadarskoj županiji 39 osoba je ranjeno, a smrtno je stradalo njih 13.
Nesretni Renato Polić Strinić šesta je žrtva među pirotehničarima. Zadnje stradavanje bilo je 2007. u Biljanima kad je poginuo talijanski lovac tijekom trenaže pasa.


 JUGOSLAVENSKE MINE POSIJANE PO CIJELOM SVIJETU


Mine PROM-1 bile su veliki “izvozni” proizvod bivše države, pa su tako pronađene u Angoli, Čileu, Eritreji, Iraku, Kosovu, Mozambiku i Namibiji, a prema nekim izvorima i na poljima smrti u Kambodži. Od iste mine stradala je većina pirotehničara. Jedan od njih je i Filip Gaćina poznat po uzviku “Obadva, obadva!”