Radomir Jurić obranio doktorsku disertaciju

Profesor Radomir Jurić, nekadašnji ravnatelj, a sadašnji savjetnik Arheološkog muzeja Zadar i voditelj Katedre za kulturu Odjela za komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, jučer je obranio doktorsku disertaciju na temu “Starohrvatski nakit u Dalmatinskoj Hrvatskoj i Istri od 7. do 11. stoljeća” i stekao naziv doktora humanističkih znanosti na znanstvenom polju arheologije.
Jurić je doktorirarao u Svečanoj dvorani Sveučilišta pred brojnom publikom, ponajviše iz muzejskih, akademskih i povijesničarskih krugova te pred stručnim povjerenstvom koje su činili dr.sc. Željko Tomičić, redoviti profesor u miru, zatim prof.dr.sc. Ante Uglešić i Jurićev mentor dr.sc. Janko Belošević, prof. emeritus.
Kako su istaknuli u svojoj ocjeni, Jurićev rad je vrijedan doprinos hrvatskoj arheološkoj znanosti, nezaobilazan je u budućim istraživanjima fenomena nakita u ranom srednjem vijeku te bi ga se trebalo prirediti za tisak.
No Jurić je skromno istaknuo da je on, okupivši mnoge primjere nakita na jedno mjesto, samo postao prenositelj onoga što su mnogi drugi već učinili.
– Čovjek ukrašava svoje tijelo i odjeću od najranijih vremena. Najveći dio nalaza nakita i ukrasnih dijelova odjeće potječe iz starohrvatskih grobova, a ovdje predstavljamo nalaze pronađene u istraživanjima grobova Istre, Like, Dalmacije i hrvatskih grobova u Bosni i Hercegovini, kazao je Jurić.
U svojoj prezentaciji Jurić je iznio velik broj primjeraka naušnica, prstenja, ogrlica, aplika, pređica i ostalog nakita, podijelivši ih u nakit poganskog sloja i kasniji nakit kršćanskog sloja. Zlatni, srcoliki, zvjezdoliki, stakleni, kovani, koštani… Mnoge su vrste, oblici i materijali predstavljenog nakita, a neki su primjerci izazivali veću pozornost znanstvenika, čak i kontroverze. Među njima je i vrlo zanimljiva ogrlica pronađena u Caskoj na kosturu desetogodišnje djevojčice koju su nazvali “Mala od Caske”, a nova otkrića o njoj, rekao je Jurić, uskoro će biti objavljena.