Babić: Što pravosuđe dobije, to pravosuđe i riješi

Jučer je počela dvodnevna konferencija o sigurnosti i zaštiti na nogometnim utakmicama. Organizator je Hrvatski nogometni savez, a skupu pribiva i u njemu aktivno sudjeluje 50 pojedinaca iz nogometnoga miljea, iz resora Ministarstva unutarnjih poslova, iz javnih glasila, Hrvatskoga helsinškoga odbora, te drugih institucija koje su na određeni način povezane s nogometom i svim pratećim zbivanjima oko njega. Konferencija je počela izlaganjima Damira Vrbanovića, izvršnoga direktora HNS-a, Krunoslava Boroveca, načelnika Uprave policije MUP-a RH, te Jure Ozmeca, predsjednika Hrvatskoga zbora sportskih novinara.
U jučerašnjem danu nadasve zapaženo i efektno izlaganje imao je Boris Babić, predsjednik Županijskoga suda u Zadru. On je govorio na temu smanjenja nereda na nogometnim utakmicama kroz prizmu kaznenoga zakonodavstva.
Autodestruktivno ponašanje
– Nogomet se igra i gleda sa strašću, a gdje je strast, puno je emocija, a emocije imaju i svoju tamnu stranu. Kaže se da je propala ljubav najplodnije tlo za nastanak i za razvoj mržnje – tako je otvorio Babić izlaganje.
Nastavio je time da mu je neshvatljivo i neprihvatljivo da hrvatski navijači rade protiv hrvatskoga nogometa.
– To je autodestruktivno ponašanje – ističe Babić.
Nastavio je potom:
– Što pravosuđe dobije, to pravosuđe i riješi. Pravosuđe je zadnja karika u lancu i na neki način mu je i najlakše u tom slijedu. Prije pravosuđa posao trebaju napraviti policija, državno odvjetništvo i drugi i njima je veoma teško, nezahvalno ali po mom iskustvu, taj se dio odradi dobro.
U kontekstu Kaznenoga zakona, te Zakona o sprečavanju nereda na sportskim priredbama Babić ističe da je taj zakon bio nužan, potreban, jer je zabilježen rast nasilja.
– Zakon je kvalitetan, opširan, detaljan i opisao je sve moguće pojavnosti u sportu, odgovornost svakog subjekta, a dva se članka čak odnose i na javna glasila. Recimo, postavljena je odredba da posjetitelj sportske priredbe ne smije imati više od 0,5 promila alkohola. Znano je da je čovjek pod alkoholom lako zapaljiva roba. Zakon tretira pirotehniku, transparente, slogane, pjesme… i u konačnici omogućuje izricanje kazne i do 10 godina.
Zanimljiv je primjer iz pravosudne prakse jedna presuda Općinskoga suda u Zadru.
Pala presuda za nered u Francuskoj
– U lipnju 2016. na EP u Francuskoj na utakmici Hrvatska – Češka bilo je svašta. Dakle, imamo počinjenje djela na taj nadnevak, a poslije policijskih postupanja i svega što uz to ide, optužnica je podignuta 14. srpnja 2016. Objava nepravomoćne presude bila je 7. listopada 2016. U prosincu 2016. ta je presuda ukinuta i suđenje će se ponoviti uskoro, vjerojatno do Uskrsa ove godine. Pojedinosti iz toga suđenja, jer je postupak u tijeku, ne smijem iznositi, ali sam naveo nadnevke ilustracije radi.
Na pitanje koliko je u prvostupanjskoj presudi Općinski sud u Zadru kaznio tog izgrednika, Babić je odgovorio:
– 10 mjeseci bezuvjetno!
 U prvom dijelu konferencije, inače, veoma zanimljivo izlaganje imao je Krunoslav Borovec i to o trenutačnoj situaciji na hrvatskim nogometnim stadionima. Borovec je svoje izlaganje podijelio u nekoliko tematskih jedinica. Istaknuo je kako je u sadašnjoj natjecateljskoj sezoni u odnosu na prošlu (1. HNL) zabilježen porast gledatelja od pet posto, te porast angažmana policije na osiguranju za 12 posto. Neke pojave, poput identifikacije, privođenja i procesuiranja izgrednika na istovjetnoj su razini. Nadalje, Borovec je iznio da je u sezoni 2015/16 bilo izrečeno 185 mjera isključenja sa sportskih događaja, što je za 60 manje nego sezonu prije.
– Mjere opreza u 2016. izrečene su prema 129 osoba, takve osobe ne smiju dolaziti na nogometne utakmice. Realno, takvih bi trebalo biti više – kaže Borovec.
Govoreći o stanju infrastrukture u 1. HNL, koja je bitan čimbenik sigurnosti i zaštite, Borovec je iznio podatak da najgore uvjete imaju Vinkovci i Osijek.
– Napravljeni su pomaci u brojačima ulaznica i u personalizaciji ulaznica, ali nema novih infrastrukturnih investicija osim u Rijeci. Problematika je složena, a MUP sa svoje strane ulaže sve napore da u skladu sa zakonskim odredbama djeluje na najbolji mogući način – zaključio je Borovec.
Čeferinovo upozorenje
Uslijedila je živa i zanimljiva rasprava jer je i tematika po svojoj naravi takva. Različite prijedloge, pitanja i sugestije moglo se čuti od niza sudionika, a jedan od zaključaka jest i da je svakako nužno hitno pristupiti sveobuhvatnim planovima i programima otklanjanja mnogih nedostataka u čemu, naravno, Hrvatski nogometni savez sam po sebi bez pomoći drugih subjekata i u suradnji s njima, ne može sam puno napraviti.
U nastavku konferencije govorili su Marija Crnković i Dubravko Perec (on je iznio veoma bizaran i dokumentiran detalj o tomu kako neki navijači doslovce u usnoj šupljini unose pirotehniku na stadione!) s aspekta Konvencije Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama.
Govoreći na temu UEFA Euro 2016. s naglaskom na zbivanja oko hrvatske nogometne reprezentacije, Zoran Cvrk spomenuo je i da se UEFA zalaže za apsolutnu zabranu dolaska na utakmice i to po vremenskim stupnjevima. Nedavno je Aleksander Čeferin, predsjednik UEFA-e, pri svom posjetu Hrvatskoj, nedvosmisleno izjavio da Hrvatska ima ‘probleme koje treba riješiti’ pri čemu je na prvo mjesto stavio navijačke izgrede, te infrastrukturu za koju je uporabio sintagmu da je ‘prilično loša’.
Cvrk je podsjetio i na Hrvatskom nogometnom savezu niz izrečenih veoma drastičnih (novčanih i drugačijih) kazni kao posljedicu brojnih teških izgreda većih ili manjih skupina ‘navijača’ na utakmicama seniorske reprezentacije pri čemu, tvrdi, HNS ima najmanje odgovornosti jer je uvijek u suradnji s drugima poduzimao sve moguće da bi se izgredi prevenirali. U zaključku svoga izlaganja Cvrk je istaknuo potrebu izrade nacionalne strategije, te akcijskoga plana Središnjega ureda za sport u Vladi RH i HNS-a za preventivno djelovanje.
Što je sve zabranjeno?
Damir Vrbanović, izvršni direktor HNS-a u raspravi je postavio pitanje ‘gdje je to mjesto i tko je to, koji subjekt, koji će odrediti što je zabranjeno, što nije dopušteno, što je kažnjivo’ kad je riječ o sloganima, transparentima i slično. Ni iskustvo UEFA-e ne nalazi eksplicitan odgovor, ali slijedi načelo da je zabranjeno sve što izaziva rasnu, vjersku, svjetonazorsku i drugačiju mržnju ili potiče nasilje. No, svaku takvu pojavu valja promatrati u kontekstu u kojemu se događa, kaže Vrbanović, te je podsjetio na pjesmu ‘Lijepa li si…’ koju izvodi Thompson. Na nečiju prijavu UEFA-i, HNS je morao pjesmu prevesti na engleski i dokazivati da ne spada u polje verbalnoga delikta. Založit će se HNS da se u UEFA-i preispita kodeks i otklone brojne i eklatantne razlike u interpretaciji i poslije u primjeni disciplinskih pravilnika.
O načinu organizacije sigurnosti i zaštite na nogometnim utakmicama HNK Rijeke u različitim uvjetima i pod različitim okolnostima (Kantrida i Rujevica) govorio je Tihomir Marijanović, voditelj Službe za javni red PU primorsko-goranske. Brojne poteškoće i mogući skup problema na Kantridi bili su veoma izraženi, dok je na Rujevici kontekst drugačiji jer je stadion nov i opremljen po standardima UEFA-e, a i mikrolokacija na kojoj je smješten omogućuje znatno višu razinu opće sigurnosti i zaštite i pri (i organiziranom) dolasku navijača, tijekom utakmice i poslije nje.