Zadar je bio kolateralna žrtva bombardiranja Venecije

Pronalazak avio bombe u zadarskom kvartu Kampo Kaštelo, ponovno je otvorio pitanje oko najveće mistifikacije Drugog svjetskog rata na zadarskom području, Savezničkog bombardiranja Zadra. Prema posljednjim policijski sazanjima radi se o avio-bombi britanskog podrijetla GP 500 lb težine oko 250 kg. Samo ovaj podatak dovoljno govori sam za sebe jer po zadarskom novinaru i publicistu Abdulahu Seferoviću, Zadar je pretrpio samo jedno bombardiranje britanskog RAF-a. Sva ostala bombardiranja izveli su pripadnici američkog ratnog zrakoplovstva. Sefrovićeva fascinacija stradavanjem Zadra uslijed savezničkih bombardiranja, počinje od njegovog dolaska u Zadar, sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća. Poznat je njegov stav, kao istraživača, da su talijanski, jugoslavenski, hrvatski, pa i partizanski arhivi vrlo važni u rasvjetljavanju povijesnih okolnosti oko bombardiranja Zadra. Međutim, Seferović kaže da su za povijesno izučavanje ključni arhivi savezničkih ratnih zrakoplovstava koji jedini precizno osvjetljavaju razloge bombardiranja grada.
– U ovom slučaju pronalaska bombe, najvjerojatnije se radi o napadu koji je izvršen 25. veljače 1944. kad je stradao samostan Sv. Frane. U ratnoj kronologiji 15. američke zrakoplovne armije stoji: “Nastavljajući koordinirani napad sa 8. zrakoplovnom armijom na europske ciljeve, B-17 u pratnji lovaca su tukli tvornicu zrakoplova u Regensburgu. Neprijateljski lovci su pružili žestok otpor. Drugi B-17 su napali zrakoplovnu luku pokraj Klagenfurta i pristanište u Puli. B-24 bombardirali su željezničku postaju i luku u Rijeci, željezničku prugu pokraj Zell am Seea, zračnu luku Graz i luku Zadar, kazivao je Seferović.
Seferović dodaje da u sažetom izvješću piše da je devet „letećih tvrđava” B-17, koje su trebale napasti Veneciju, vjerojatnije Mestre, napalo Zadar kao alternativni cilj tzv. “Target of Opportunity” . Bacili su pri tom 24,1 tonu bomba. Drugi napad izvelo je 11 “letećih tvrđava” B-17. Pogođeno je tad stambeno područje jugoistočno od skladišta.
Cijeli je metež pojašnjen u “Povijesti američkoga ratnog zrakoplovstva”: “Jedino bombarderi sposobni za duge letove mogli su biti poslani tako daleko kao što je Regensburg. Premda je 15. zrakoplovna armija uputila toga dana skoro 400 bombardera, samo je njih 176 uspjelo izvršiti glavnu zadaću. Ostali su tukli željezničke kolodvore i lučke instalacije u Rijeci, luku Zadar, skladišta i radionice u Puli, željezničke pruge pokraj Zell amm Seea i aerodrom u Grazu”.
Za sam događaj razaranja samostana upućuje na “Kroniku Samostana Sv. Frane”. Zadarski franjevac Hugo Didon, poznatiji kao padre Ugo bilježi da je tog 25.veljače 1944. samostan pogođen bombom velike težine. Malo prije podneva, Zadar u kojem je tad bilo vrlo omalo stanovnika, napali su avioni koj su na samostan bacili tri bombe. Jedna od njih pala pala je više metara ispred glavnih vrata crkve i otvorila jamu promjera nekoliko metara. Padre Ugo kaže da je ta bomba pala nešto bliže, sigurno bi nastradala cijela crkva. Druga bomba, pala je uz sami zid skloništa i to s južne strane. U skloništu je unatoč gotovo praznom gradu, bilo dosta ljudi koji su nasmrt bili preplašeni jer da je bomba pala koji metar bliže, sigurno bi stradalo cijelo sklonište. Treća bomba, dodaje u kronici fra Ugo, zadala je smrtni udarac samostanu pavši na sam krov samostane, povrh kapelice sv. Antuna. Ta bomba uništila je krilo povrh refektora i krilo povrh biblioteke. Uništeno je skoro posve 36 soba sjemeništa i 5 soba ispod uključujući samostansku kapelicu. Neki zidovi su ostali, ali su zbog moguće pogibelji morali biti srušeni. Samostan se uskoro, za kiša, pretvorio u ruševinu punu vode i blata.
Kazivanja padre Uga u “Kronici Samostana Sv. Frane” pronađeni su u zadarskom povijesnom arhivu u kojem je bilo zabilježeno i najstrašnije bombardiranje, ono 16. prosinca 1943.
– Razne priče plele su se oko bombardiranja Zadra u Drugom svjetskom ratu. Napose o nepotrebnom razaranju koju su kao priču lansirali Talijani ili upletenosti partizana u podsticanje razaranja grada. Danas je jasno da je Zadar pretrpio samo sedam velikih, razarajućih bombardiranja. Druga bombardiranja, a neki povjesničari su u bombardiranje Zadra čak ubrajali napad na “pinicu” u Zadarskom kanalu ili bombardiranje Ražanca, nisu bila razorna. Dakle očevidno je da je ova bomba zaostala od poznatog, velikog bombardiranja Europe gdje Zadar stradao kao alternativni cilj, rekao nam je na kraju Abdulah Seferović.

 ZRAČNE CILJEVE SAVEZNICIMA POPISIVALI – ČETNICI

Prema najnovijim istraživanjima iz 2005., potpuno je deplasiran postao prijepor oko toga jesu li partizani (čitaj Hrvati) ili Talijani tražili od saveznika da razore Zadar. U knjizi Marice Karakaš” Angloamerička bombardiranja Hrvatske u Drugom svijetskom ratu, koja je izdata prošle godine, kaže se da su najranije i najpreciznije popise zračinih ciljeva upućivali četnici Draže Mihailovića. Njihovi zahtjevi potječu još iz 1942. i 1943., a na popisu se, uz Zadar mogu nači mnogi hrvatski gradovi kao što su: Metković, Omiš, Zagreb, Šibenik. No Kakarakševa svojom knjigom ne pomaže, ponekad opsesivnoj potrebi Zadrana da doznaju “prave” razloge bombardiranja grada, nego autorica čitatelje podsjeća da je tijekom rata bilo podjednako stravičnih razaranja poput onih Slavonskog Broda, Splita, Šibenika. Prema Marici Karakaš Zadar i bliža okolica su pretrpjeli 39 bombardiranja. Tom broju ona je dodala 15 napaDa u široj okolici, tako da je Zadar na tu svojevrsnu” licitaciju” izašao s ukupno 54 bombardiranja. Ispred njega su se našli Split, Slavonski i Bosanski Brod zajedno te Zagreb. Iako i ovaj istraživački rad ima nedostataka, očito je, kaže Abdulah Seferović, da se povijesne okolnosti oko bombardiranja Zadra počinju gledati novom optikom.

 BOMBA IZVAĐENA, EVAKUACIJA DANAS ILI SUTRA

Avionska bomba pronađena u Kampo Kaštelu prilikom radova u dvorištu ugostiteljskog obrta Martinac te teška čak dvjesto kilograma, jučer je u potpunosti iskopana, no ne odnesena. Za vrijeme njezinog vađenja i pregleda obavljena je evakuacija stanara najbliže zgrade, ali i učenika Nadbiskupske klasične gimnazije čiji su prozori gledali na spomenuto dvorište, a evakuacija same bombe odviti će se najvjerojatnije tijekom vikenda.
Nezahvalan posao izvlačenja ratne ‘kapitalke’ pripao je djelatnicima protuekplozijske zaštite, a ona je nakon iskapanja postavljena u vodoravni položaj nakon čega su izvršeni dodatni pregledi kako bi se se utvrdilo kakvo je njezino stanje. Sukladno procjeni napraviti će se i plan njezinog izmještanja, kazala je glasnogovornica PU zadarske Sonja Šimurina.
Iz policije su kazali i to kako se najvjerojatnije radi o avio-bombi GP500 lb, koja je zaostala iz II Svjetskog rata, a o terminu njezinog izmještanja javnost će biti pravodobno obaviještena. (I. J.)