Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Najomraženiji predmet u školi nije matematika, nego – hrvatski

13.03.2017. 23:00
Najomraženiji predmet u školi nije matematika, nego – hrvatski


U povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika Zadarska županija organizirala je za učenike osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač predavanja i radionice o standardnom hrvatskom jeziku i narječjima, u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Predavanja su održana jučer u Maloj dvorani Kazališta lutaka. O standardnom hrvatskom jeziku predavanja su održale su dr. sc. Milica Mihaljević, voditeljica Odjela za hrvatski standardni jezik i dr. sc. Lana Hudeček, znanstvena savjetnica u Odjelu za Hrvatski standardni jezik. O dijalektologiji su predavali dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta i dr. sc. Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odjela za dijalektologiju.
Engleski – jezik modernog doba
Upravo Kurtović Budja na zanimljiv je način zadarskim osnovnoškolcima približila hrvatske dijalekte i njihove različitosti. Spomenula je i jedan zanimljiv podatak, a taj je da na listi najomraženijih predmeta na prvom mjestu više nije matematika. Na prvom je mjestu hrvatski jezik, zatim tjelesni, a matematika je tek na trećem mjestu. Za komentar o tome zamolili smo ravnatelja instituta Željka Jozića.
– Ne veseli me činjenica da je hrvatski jezik sve manje popularan. Sigurno tome kumuje i situacija sa engleskim jezikom kao jezikom modernog doba. Zanemarivanje hrvatskog jezika, nepoticanje i negovorenje o njemu na pravi način može dovesti do toga da nam on postane stran. Ideja Instituta je da pokretanjem manifestacije Mjesec hrvatskog jezika, koju održavamo četvrtu godinu, kažemo da nije dobro da hrvatski jezik u Hrvatskoj bude sekundaran. Djeca danas međusobno više govore engleski, nego hrvatski. Ne treba zdvajati, ali na tome treba raditi, održavati predavanja, odlaziti u škole… Nije engleski jezik taj koji nas treba potpuno okupirati, riječ je o pomodnosti. Prije 200 godina bilo je vrlo šik govoriti francuski, prije stotinjak godina bilo je vrlo moderno govoriti njemački, danas je to engleski, a za sto godina možda će biti kineski. Na duši profesora i nastavnika hrvatskog jezika je da o tome više govore jer za ustupkom pred engleskim jezikom stvarno nema potrebe, kaže Jozić.
Prijelomna Deklaracija
Jozića smo upitali i o važnosti Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglasu kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim.
– Deklaracija iz 1967. uistinu je prijelomni trenutak u novijoj povijesti hrvatskog jezika. Hrvatska jezikoslovna i književna elita pobunila se protiv jezičnog unitarizma koji je doista koji je na perfidan i pokvaren način pokušavao hrvatskom jeziku nametnuti nešto što mu nije svojstveno ni primjereno. To je bio krik hrvatskih intelektualaca koji je doista urodio plodom. Nakon toga uslijedilo je i Hrvatsko proljeće. Politička previranja koja su uslijedila ranih sedamdesetih godina proistječu upravo iz te jezične represije. Deklaracija je bila iskra koja je zapalila vatru, a neki kažu da je na političkom planu, od devedesete naovamo jasno da kad se udari na jezik, udara se i na narod, zaključio je Jozić.