Ovdje se može se dobro živjeti, samo mladima treba omogućiti da rade

Značajnim korištenjem istraživačkog pristupa, inovacijama i znanjem treba jačati konkurentnost postojećeg gospodarstva kako bi opstalo i razvilo se na globalnim tržištima. EU je prilika, ali i izazov

Dan 16. travnja je Dan Zadarske županije a na taj dan prije 23 godine konstituirana je Županijska skupština. Tim povodom razgovarali smo sa županom Zadarske županije Stipom Zrilićem.
Županije usprkos svemu ostaju kao jedinice regionalne samouprave i obavljaju mnoge poslove regionalne razine. Kroz 23 godine stekla su se mnoga iskustva i mogu se davati ocjene o ulozi i svrsishodnosti županija. Kako biste vi ukratko ocijenili ulogu naše županije kroz sve ovo vrijeme postojanja županija?
– Prolazili smo kroz razne faze, teže ili lakše, mirne ili ratne, vaneuropske a sada i europske. Mijenjali su se i mnogi propisi, načini i uvjeti rada. Svim izazovima smo odolijevali, kadrovski i organizacijski se prilagođavali i jačali. Mislim kako smo ispunili svoju ulogu te se nametnuli kao važan čimbenik ukupnog razvoja a naša uloga u ovom vremenu kada se očekuju razvojni projekti koji se financiraju sredstvima EU bit će još značajnija. Mi smo spremni za sve izazove koji su pred nama bez obzira na sve manjkavosti koji nas okružuje. Stanje procjenjujemo realno ali uvijek s dozom optimizma.
Čime ste najzadovoljniji u protekloj godini, čime nezadovoljni? Što bi se moglo reći za proteklu godinu koja je na razini države obilježena blagim porastom ukupnog prihoda i kakvo je opće stanje u županiji?
– Što se tiče same županije kao jedinice regionalne samouprave, mi imamo stabilno financijsko stanje, usprkos tome što nam je država smanjila prihode. Nadalje, dobili smo priznanje Instituta za javne financije kao najtransparentnija županija. Nemamo nepokrivenih obveza, nemamo, afera, svoje zakonske funkcije obavimo na vrijeme, surađujemo sa svima dobro. Nismo idealni, ali nismo ni loši. Nisam zadovoljan dinamikom realizacije projekata odnosno kašnjenjem s raspisanim natječajima za projekte.
Ključ svih naših uspjeha ogleda se u rastu zapošljavanja i rastu ukupnih prihoda gospodarstva. Mislim da je taj rast trebao biti veći ali one neće doći sam od sebe iako vjerujem da su nam se otvorile europske prilike ali i izazovi. Naša županija ima veći postotak rasta ukupnog prihoda od države ali još nismo stigli do one najbolje godine 2008. Po broju zaposlenih u gospodarstvu smo došli do većeg broja, ali u ukupnom prihodu nismo. Mislim da se naše gospodarstvo stabiliziralo i da idemo prema rastu i novom zapošljavanju.
Sa SDP-om je HDZ ipak postigao suglasnost u pitanju ukidanja županija. Prijedlog MOST-a navodno je odbijen jer nema podršku niti jedne strane?
– Nije mi poznat taj dogovor a mi smo svoje stavove o županijama iznijeli više puta. Protivimo se mijenjanju županijskog ustroja.
Više puta ste iskazali nezadovoljstvo suradnjom s prošlom Vladom. Što je bio ključni problem u toj suradnji?
– Svaka Vlada mora voditi računa o razvoju čitave Hrvatske. No to s prošlom Vladom nije bio slučaj. Podijelili su nas političkom smislu na Mi i Oni, ali i u izvršnom. To je jedna strašna demokratska deformacija. Vidjeli ste kako se bojkotirala Gaženica, sredstva Fonda za turizam su više išla u Istru i Rijeku nego u sva druga područja, sredstva za županijske ceste su skoro ukinuta, vršila se tiha regionalizacija kroz nepoštivanje postojećeg županijskog ustrojstva…
Jesu li očekivanja od Europske unije prevelika? Ušli smo u EU još 2013. godine, sredstva za projekte ne idu zadovoljavajućom brzinom. Jesmo li tu uspješni ili nismo?
-Da bi razvoj bio dobar, prije svega moraju postojati dobri planovi. U tom smislu više radimo na planiranju, a najvažniji dokument je Županijska razvojna strategija koja se radi po partnerskom pristupu. Planiramo europski i ujedno prihvaćamo europske ciljeve koji bi nas trebali uvesti u društvo razvijenih država. Sve što radimo mogli bismo i morali raditi brže. Bez politikantstva mogu reći da je u tom smislu država najslabija i da je izazvala kašnjenja o povlačenju svima neophodnih sredstava iz fondova EU. Nije riješen ni model sufinanciranja projekata, a sredstva za projekte idu nakon dovršetka projekta pa mnogi ne znaju kako provesti projekte koji su odobreni. Osim toga često se trošimo na projekte koji nisu prihvatljivi jer ih je država isključila iz operativnih programa. To nam se dogodilo s izgradnjom škola. Školstvo je naša glavna funkcija a država kao da je htjela izazvati problem a ne riješiti ga. Mogli smo biti uspješniji. Treba raditi zajedno od planiranja do realizacije projekata i bilo bi nam svima bolje. Isto se odnosi i na manjkavosti u programu ruralnog razvoja. Onaj dio koji se odnosi na bilo koji oblik poduzetništva je najbitniji segment.
Kada govorimo o poduzetništvu i kada spominjemo suradnju javnog i gospodarskog sektora, može li se tu napraviti više i što je županija radila po tom pitanju i što su daljnji planovi?
-Već sam rekao da u planovima nastojimo pratiti europske ciljeve i prioritete i ići provjerenim putem. Glavni europski ciljevi su pametan rast, održiv rast, uključiv rast. To bi značilo da značajnije moramo voditi brigu o istraživanju i inovacijama, racionalnijem korištenju resursa i zaštiti okoliša te se značajnije usmjeriti prema novim radnim mjestima, naročito mladih ljudi. Upravo sa željom da pomognemo u partnerskom pristupu našim postojećim gospodarskim granama usmjerili smo se na osnivanje centara kompetencija gdje bi se „susreli” znanost i gospodarstvo. Značajnim korištenjem istraživačkog pristupa, inovacijama i znanjem treba jačati konkurentnost postojećeg gospodarstva kako bi opstalo i razvilo se na globalnim tržištima. Jer kao što sam rekao EU je prilika, ali i izazov. Za uspjeti u tim uvjetima treba nuditi nešto što se traži. O tome smo više puta pričali i nadam se da ćemo uspjeti. Pomagali smo i mnogima u ruralnom području, i dalje se ulaže u poduzetničke zone, pomažemo turističkom sektoru.
Ključno pitanje je zapošljavanje i ostanak mladih u županiji. Imate li podatke o odlasku mladih iz županije i kakve su im perspektive ovdje?
-Što se tiče broja zaposlenih, mogu sa zadovoljstvom reći da ove godine, sada u ovome razdoblju u odnosu na 2015. godinu, imamo oko 1.200 više zaposlenih, a za toliko se smanjio broj nezaposlenih. To je dobro, sada dolazi sezonsko zapošljavanje i potražnja za radno snagom postoji. Mi nemamo točne podatke o onima koji odlaze izvan naše županije jer nitko ne vodi točne evidencije, kao što ne znamo koliko ljudi kod nas radi iz drugih sredina, a takvih je puno. Mi smo županija koja ima odličan položaj na sredini hrvatskog Jadrana, imamo odlične prirodne potencijale, odličnu prometnu povezanost. U tom prostoru može se dobro živjeti. Ako budemo promovirali i usmjeravali mlade na odlazak iz Hrvatske, onda će ovdje živjeti neki drugi ljudi a to nije dobro za budućnost našeg naroda. Naša nastojanja su školovati mlade ljude za zanimanja koja im mogu donijeti posao i normalne prihode. To je preduvjet za egzistenciju i osnivanje obitelji. Naravno, svatko ima svoju viziju vlastitog puta. No ta vizija mora biti realna. Naveo sam dio mogućnosti koje postoje u turizmu i poljoprivredi a ima i mnogih drugih koje dijelom ovise i o samoinicijativnosti pojedinca.
Često ističete velike mogućnosti u razvoju poljoprivrede. Vjerujete li da se ekološka proizvodnja može natjecati sa znatno jeftinijom uvezenom hranom?
Vezano uz zaštitu okoliša, najvažniji projekt je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom. Ide li tu sve po planu i kada će Centar biti u funkciji?
-Na poziv za dostavu projektnog prijedloga izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, naša tvrtka EKO je Ministarstvu predala projektni prijedlog krajem 2015. godine. Ministarstvo će, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, provesti postupak ocjenjivanja projektnog prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava i donijeti odgovarajuću odluku. Time se može ustvrditi da su završene pripremne aktivnosti te se kreće u provedbene aktivnosti uspostave Centra. Centar bi po planu trebao biti gotov tijekom 2018. godine. Tako bi mi na vrijeme riješili ovaj veliki problem za čitavu županiju na jedan moderan način i izbjegli plaćanje kazni koje slijede onima koji to ne naprave. Ujedno ćemo se prilagođavati zahtjevima da se što više otpada odvaja i opet koristi, odnosno da ga se što manje trajno odlaže.