Krumpir – od ukrasa do nezaobilazne namirnice u prehrani

Mladi krumpir se ne smije čuvati u hladnjaku jer bi postao sladak. Nakon vađenja iz zemlje najbolje ga je što prije potrošiti. Dovoljno je koricu samo dobro oprati ili tako oguliti te skuhati krumpir na pari da se sačuva što više vrijednih sastojaka

Krumpir, jednogodišnja  zeljasta biljka, jedna je od  najraširenijih namirnica na  svijetu, koja obogaćuje našu  prehranu. Ovisno o vremenu  dozrijevanja, razlikujemo  mladi i stari krumpir. Mladi  krumpir sadrži više šećera,  vitamina C i vode, a stari  više škroba. Iako krumpira  ima cijele godine, prvi, mladi plodovi privlače najviše  pažnje. Mladi krumpir se ne  smije čuvati u hladnjaku jer  bi postao sladak. Nakon  vađenja iz zemlje, mladi  krumpir je najbolje što prije  potrošiti. Dovoljno je koricu  samo dobro oprati ili tanko  oguliti te skuhati krumpir na  pari da se sačuva što više  vrijednih sastojaka.
Indijska plemena
Što se tiče priče o krumpiru  kroz povijest, krumpir su u  Europu prije nešto više od  400 godina donijeli španjolski moreplovci iz brdskih  predjela Perua. Važnost  krumpira u prehrani indijanskih plemena i njihovoj  mitologiji uočena je pronalaskom predmeta oslikanih  motivima krumpira krajem  2. stoljeća na obalama Perua. Krumpir se stoljećima  uzgajao kao ukras kojim su  se za vrijeme zabave kitile  velike ličnosti, pa čak i  kraljevi. Do upotrebe krumpira kao namirnice koja se  svakodnevno jela u narodu  došlo je zbog povremene  neimaštine i gladi. Jela od  krumpira postala su nezaobilazna u svakodnevnoj  prehrani iz više razloga. Prije svega jer se krumpir lako  uzgaja, urod mu je velik,  zastupljen je u prehrani tijekom čitave godine, prihvatljive je cijene, zasitan je,  a može se jednostavno pripremiti i na najrazličitije  načine.
Što se tiče njegove energetske i nutritivne vrijednosti, krumpir je namirnica povoljna za prehranu osoba  svih dobnih skupina jer je  dragocjen izvor energije i  ugljikohidrata, dakle škroba.  Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kalorija  na 100 grama kuhanog  krumpira. Ista količina  krumpira ima po svom sastavu 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga  čini važnim u prehrani dijabetičara. Kruh, 40 grama,  može zamijeniti 100 grama  krumpira. Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina,  vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija,  magnezija, fosfora, željeza,  mangana i kalcija.
Prilikom termičke obrade  namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se  u krumpiru gubi tek ako se  kuha oguljen i narezan. Kada se krumpir kuha u kori,  sačuvana je trećina vitamina  C, a pečen u kori gubi ga  neznatno. Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje,  zbog čega se preporučuje  guliti samo tanki sloj ili ga  kuhati i peći neoguljenog.
Rezanci, štapići,  kocke…
Krumpir po svom sastavu  sadrži tvari koje odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te  liječi bolesti nastale uslijed  poremećene izmjene tvari,  kao što su giht i reuma. U  narodnoj medicini krumpir  se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo  kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke temperature, opeklina, ozeblina,  u obliku kaše od oguljenog,  prijesnog krumpira.
Kod problema sa sluznicom  želuca upotrebljava se sok  od krumpira. Sok od krumpira dobiva se tako da se  krumpir oguli, sitno nariba i  sok iscijedi. Budući da nije  baš ugodna okusa, možete  ga pomiješati sa sokom od  mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sok bogat je bazičnim tvarima te veže na  sebe mokraćnu kiselinu i tako pomaže kod gihta, reume  i artritisa. Opekline se mogu  liječiti oblozima hladnog  krumpira.
Pri kupnji tog povrća treba  voditi računa o njegovu izgledu jer proklijali i zeleni  krumpir nije poželjan u  prehrani.
Krumpiri se čiste nožićem  za guljenje krumpira uz obavezno skidanje klica. Ako je  krumpir mlad, jednostavno  ga se ostruže običnim  nožićem ili se lagano opere  četkom pod mlazom vode.  Nakon guljenja krumpir se  do pripremanja može držati  u hladnoj vodi, no ne duže  od par sati.
Rezanje krumpira ovisi je o  načinu njegove pripreme.  Ako se krumpir prži, peče  ili kuha, reže ga se na rezance, štapiće, kocke,  ploške, kriške… Krumpiru  osim soli i papra odgovaraju  različita začinska bilja i ulja.  Konzumira se isključivo kada je termički obrađen,  kuhanjem u slanoj vodi na  100 stupnjeva Celzijevih,  pečenjem u pećnici na  150-200 stupnjeva, prženjem  u dubokoj masnoći na  200-250° stupnjeva… Njegova je primjena u kombinaciji  s drugim povrćem i namirnicama izvanredna. Tako se  krumpir poslužuje kao samostalno jelo, kao jednostavna i složena salata, prilog ribama i mesu te u raznim juhama i povrtnim varivima.
 

Tri umaka za mladi krumpir

Sastojci (za 4 osobe)
40 dag rajčica, 5 dag kapule, pola crvenog  feferona, 2 žlice ketchupa, 3 režnja češnjaka, 1  žličicu curryja, maslinovo ulje, 50 dag patlidžana, 3 žlice limunova soka, 25 dag gljiva, 5  dag ljutike, 3 grančice bosiljka, 2 grančice  peršina, sol, svježe mljeveni papar, 1,5 kg sitnog mladog krumpira
Priprema
Za prvi umak oguliti rajčice i narezati ih na sitne  kockice. Dodati sitno nasjeckani feferon i  češnjak, zatim ketchap, nasjeckani luk, 4 žlice  maslinovog ulja, curry i sol. Za drugi umak oguliti  patlidžane, nasjeckati ih na kockice i miješajući  ih, pirjati 5 minuta sa 10 žlica maslinovog ulja na  srednjoj temperaturi. Začiniti limunovim sokom.  Odvojiti jednu žlicu kockica, a preostale patlidžane smrviti u kašu i ohladiti je. U dobro  ohlađenu kašu od patlidžana dodati kockice patlidžana i bosiljak. Za treći umak, očišćene gljive  narezati na kockice. Na maslinovom ulju ispržiti  sitno nasjeckanu ljutiku i dodati joj gljive. Sve  zajedno pirjati na laganoj vatri te dodati sol,  papar i nasjeckani peršin. Ovako pripremljene  umake poslužiti uz pečeni mladi krumpir. Sitne  mlade krumpire ne treba guliti, dovoljno ih je  dobro oprati vodom, osušiti i nauljiti te peći 50  minuta na 200 stupnjeva Celzijevih.

Juha od krumpira

Sastojci (za 4 osobe)
25 dag krumpira, 2 mrkve, 1/2 l temeljca od  povrća, 10 dag dimljene pancete, malo maslaca, 15 dag topljenog sira (trokutići), sol, šareni papar, muškatni oraščić, 1 žumanjak, peršin
Priprema
Oguljeni krumpir narezati na kockice, a mrkvu  na rezančiće. U temeljcu od povrća skuhati  krumpir i pola količine narezane mrkve. Posebno na maslacu ispržiti preostalu mrkvu i  peršin te pancetu narezanu na trakice. Povrće i  pancetu umiješati u juhu, dodati sir te miješajući zagrijavati dok se ne otopi. Začiniti  solju, paprom i muškatnim oraščićem. Juhu  maknuti s vatre i dodati žumanjak da se juha  malo zgusne. Ukrasiti peršinom i poslužiti.

Zgnječeni krumpir

Sastojci (za 4 osobe)
1 kg mladog krumpira, 1 glavicu češnjaka, 1 grančicu ružmarina,  1 svežnjić peršina, sol, svježe mljeveni papar, maslinovo ulje
Priprema
Oprani krumpir skuhati u što manje posoljene vode. U  međuvremenu očistiti češnjak. Jednu polovicu češnjaka krupno  narezati, a drugu ostaviti režnjeve cijele. Nasjeckati ružmarin i  peršin. Na maslinovom ulju, miješajući, zagrijati češnjak da  samo zamiriše, primiješati začinsko bilje i maknuti s vatre.  Kuhani krumpir oguliti, jako pretisnuti vilicom u sredini te preliti  češnjakom i začinskim biljem. Posoliti i popapriti te poslužiti  kao prilog glavnom jelu.