Zadarska poljoprivreda nije biznis, nego socijalna kategorija

Za potrebe izrade Programa zaštite okoliša Grada Zadra, Institut za primijenjenu ekologiju Oikon napravio je poglavlje o stanju i mjerama koje je potrebno poduzeti u sektoru poljoprivrede i stočarstva. Na jednom mjestu popisani su svi poljoprivredni i stočarski potencijali na području pod Gradom Zadrom, te sugerirane mjere kojima će se zadržati učinkovitost i omogućiti ekološka održivost.
Na prostoru koje aministrativno pripada Gradu Zadru razlikuju se tri poljoprivredno-proizvođačke zone: rubni pojas Ravnih kotara, obala i otoci. Rubni pojas Ravnih kotara kontaktno je područje s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije te je do Domovinskog rata ovo područje bilo značajan proizvođač voća, povrća i vina u Hrvatskoj. Na primorskom dijelu i na otocima poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s razvijenim kulturama vinograda, maslina, maraske, smokve, badema, te ranog povrća.
Podizanje maslinika i vinograda
S obzirom na simboličan udio u gospodarstvu, poljoprivreda sve više poprima socijalnu, a ne gospodarsku kategoriju. Razlozi za takvo stanje su nesređeni vlasnički odnosi u zemljišnim knjigama, usitnjenost posjeda, male površine poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjavaju, te nesređeno tržište poljoprivrednim proizvodima.
Unatoč nedostacima i kriznim vremenima, u proteklih nekoliko godina podignuo se respektabilan broj trajnih nasada, poglavito maslina, vinograda i smokava, iz kojih se razvio kvalitetni asortiman vina, ulja, sira, meda, proizvoda od smokava, ribljih i suhomesnatih proizvoda, proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja itd.
Osnovni smjer u razvoju poljodjelske proizvodnje na području koje pripada pod Grad Zadar i dalje će biti voćarstvo i maslinarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo.
Prema podacima iz Lokalne razvojne strategije (LRS) LAG Mareta 2012. – 2015. gotovo se cjelokupno stanovništvo na otocima i priobalju bavi poljoprivredom za vlastite potrebe, ali i za rastuću turističku potražnju. Poljoprivreda je posebno karakteristična za područje Kožina i Petrčana, budući da se tu nalaze glavne proizvodne poljoprivredne površine.
Uz jadransko područje, posebice uz ugodnu klimu, neraskidivo se veže maslinarstvo. Najveći broj stabala maslina (od njih ukupno 200.741 koje se nalaze na području LAG-a) nalazi se na otocima Ižu, Ravi, Molatu, Istu, Premudi, Silbi, Olibu i na području naselja Kožino i Petrčane, koji spadaju pod Grad Zadar. Od postojeće 22 uljare dobija se, na razini LAG-a 162.500 litara maslinovog ulja. Veliki problem koji se javlja kod proizvodnje maslina je što veliki broj maslinika danas nije dostupan zbog zapuštenih poljskih putova.
Stočarska proizvodnja
Glavne stočarske grane su ovčarstvo, govedarstvo i kozarstvo. Na otocima je stočarska proizvodnja isključivo vezana za ovčarstvo i kozarstvo, dok je na kopnu glavna grana stočarstva ovčarstvo i govedarstvo. Osim spomenutog stočarskog uzgoja, pčelarstvo nalazi sve više poklonika u korištenju blagodati koje pruža med pa je ovo područje poznato po proizvodnji visoko kvalitetnog meda. Trenutno se na području zadarskih otoka Iža, Rave, Molata, Ista, Premude, Silbe, Oliba te naselja Kožina i Petrčana nalazi čak 260 košnica u vlasništvu OPG-a.
Iako je u krajevima s intenzivnim stočarstvom potrebna posebna skrb zbog mogućeg negativnog utjecaja na okoliš, u Zadru je nasreću, ili nažalost, ta opasnost vrlo mala, zbog niskog udjela u odnosu na veličinu prostora. Na prostoru pod Gradom Zadrom troši se daleko manja količina pesticida, mineralnih i organskih gnojiva od preporučenih donjih granica. Prema Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla dozvoljena godišnja količina dušika iz stajskog gnoja je 170 kg/ha, a ona je na području Grada Zadra tek 112,3 kg/ha, te je pritisak poljoprivredne proizvodnje na tlo (i okoliš) razmjerno mali.
Potrošnja pesticida po ha u 2012. godini iznosila je 4,48 kg aktivne tvari po ha, od čega najviše bakrenih preparata. Kako su količine potrošnje dušika i fosfora te pesticida male, tako će i utjecaji poljoprivrede na okoliš biti razmjerno mali.
– Postojeća razina proizvodnje i trend smanjenja broja stoke ukazuje da ne treba očekivati porast pritisaka na vode iz stočarske proizvodnje promatrano na razini Grada Zadra u narednom razdoblju, zaključuje se u studiji.
U korovu čak 80 posto obradivog zemljišta!
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području pod Gradom Zadrom 2012. godine procijenjena je na 6,2 ha, od čega je 4,9 nekorištenog zemljišta u zarastanju, oko 80 posto. U korišteno poljoprivredno zemljište ulazi obrađeno poljoprivredno zemljište, pašnjaci i livade. Unutar obrađenog poljoprivrednog zemljišta najzastupljenije kulture su kukuruz i krmno bilje, zatim maslinici i vinogradi, a u vrlo malom dijelu obrađenog poljoprivrednog zemljišta se nalaze žitarice, povrće i voće. Dio obrađenih površina se uzgaja na farmi Vigens, gdje se samo kukuruz sadi na preko 100 hektara.
Prava je šteta što je toliko zapuštenog zemljišta, jer su potencijali mnogo veći. Prema podacima Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije, na području pod Gradom Zadom nalazi se više od tisuću ha osobito vrijednog obradivog tla i 2,7 ha vrijednog obradivog tla, što je dovoljno za proizvodnju mnogo veće količine hrane od potreba grada i okolice. Vrijedni poljoprivredni potencijali na prostoru Grada su Bokanjačko blato, Kožinsko i Zapuntelsko polje, te rubni pojas Ravnih kotara uz naselja Crno i Babindub. Vrijednim obradivim tlima smatraju se i postojeći maslinici na Silbi, Ižu i Ravi, te vrtovi i voćnjaci u neposrednoj blizini naselja i unutar građevinskog područja naselja Olib.