Uigrani Bibinjci od pet svinja učas “skrojili” pršute i pancete

Ne tako davno prve svinjokolje započele bi na nekadašnji praznik Dan Republike 29. studenoga i završile do Nove godine. Danas su sve rjeđe , tako da je proteklih idealnih dana za svinjokolju bilo pravo umijeće na širem zadarskom području pronaći onu pravu domaću, starinsku svinjokolju.
U Bibinju danas tek rijetki, zaista rijetki mještani, uzgajaju svinje – prasce ili gudine. Svinjokolja, po domaću “klanje pracov”, kod Krsta Sikirića Pelađije na izlazu iz Bibinja prema Zadru, po staroj tradiciji započela je isprobavanjem nekoliko suhih smokava i fritula i zagrijavanjem s čašicom domaće rakije, da se održi običaj.
– Sikirići su najbrojnije prezime u Bibinju, a Pelađije su se iz Starog sela ovdje na tor naselili prije oko 220 godina, objašnjava gostoljubivi domaćin Krsto Pelađija.
– Ovu i slične tradicije i običaje treba čuvati i njegovati. Treba im dati i komercijalni duh, jer tko iz grada ne bi poželio da bude član naše ekipe za vrijeme svinjokolje, govori Pelađija.
Krsto Pelađija je u ožujku kupio sedam svinja i uzgajao ih je sve do “sudnjeg dana”. Ostalo je još pet svinja, jer je dvije prije nekoliko dana pospremio za zeta Ljubu Pavića iz Sukošana. Oko jadnih svinja natiskali su se Krstina braća Marko i Branko Sikirić, zetovi Vedran Kandić Ačko, legendarni nogometaš iz Bibinja, Ljubo Pavić, medicinski brat iz Sukošana i predsjednik Aktiva DDK te Ivica Ićo Sikirić, bibinjski grdelin. Tu su i prijatelji Šime Fuzul i Anđelko Kandić, Vinko Sikirić i prvi bibinjski svinjokoljac Dinko Sikirić, s pištoljem za omamljivanje.
Prije klanja životinje od 130 do 150 kilograma su se omamile da što manje pate. Pet-šest muškaraca potom se latilo lanaca i počelo je “šuriti” ili “przati”, te poklopcima kožu čistiti od dlaka.
Supruga Sonja, unuci Šime Kandić, Roko Sikirić Pivac i ostali, iz prikrajka s dozom uzbuđenja i napetosti bodrili su svinjokoljce. Tek što ste rekli “keks” s obližnja dva velika crna “bruncina” dizala se para.
Bilo je oko 11 sati kada je i zadnji posao napravljen. Nakon obilne marende uslijedio je manji odmor, te su se svinje počele raspravljati. Spravlja se smjesa za kobasice, krvavice, devenice, pravi se hladetina, “kroje” pancete, špalete, pršuti, topi mast, rade se čički…
– A onda slijedi večera, a tada bude pravo veselje. Treba se dobro najesti, napiti i zapjevati nakon što je palo pet “junaka”, zadovoljno će Krsto najavljujući urnebesnu “feštu od pracov”.