Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Časne benediktinke prijavile Gržana zbog uznemiravanja

Autor: Siniša Klarica

14.03.2010. 23:00
Časne benediktinke prijavile Gržana zbog uznemiravanja


Najteže je, kaže Gržan, što o svemu Petrčanci ne mogu razgovarati sa časnim sestrama u samostanu Sv. Marije. Za to izravno proziva njihovog odvjetnika Matka Pavića, za kojeg i sumnja da ga je prijavio policiji zbog uzemiravanja
Poznati zadarski moreplovac, pisac i slikar Šime Gržan, priveden je prošlog tjedan na obavijesni razgovor u zadarsku policiju. Gržana su policiji prijavile časne sestre samostana Sv. Marije u Zadru i to zbog uznemiravanja. Time se ponovno zahuktao sukob između samostana i potomaka njegovih kmetova, a sve zbog atraktivnog zemljišta u Petrčanima.
Podsjetimo se, sukob je započeo prije nekoliko godina oko izgradnje Falkensteinerovog resorta na Punta Skali, a nastavio se najnovijim krčenjem šume na predjelu Glavice između dvaju petrčanskih groblja. Petrčanci su, kaže Šime Gržan, i tu zemlju uživali na temelju darovnice koju je samostan potpisao još davnih 30-ih godina prošlog stoljeća.
Ja sam darovnicu vidio 1953. Posljednja osoba kod koje je viđena je Pave Lisica pok. Benje, ali on se, zbog svog psihofizičkog stanja, ne može sjetiti kome ju je dao ili gdje je završila. No, i bez toga, agrarnu reformu koju je tada proveo jugoslavenski kralj Aleksandar, priznala je nakon Drugog svjetskog rata i komunistička vlast. Za onaj dio zemljišta koji je bio u vlasništvu talijanskih građana, isplaćena je naknada u ukupnom iznosu tadašnjih 3 milijuna dinara, a o tome postoji i međunarodni ugovor tiskan na srpskom (ćirilicom) i na francuskom jeziku te objavljen u službenom glasniku Kraljevine Jugoslavije. Važno je reći da je agrarnom reformom crkvi ili točnije samostanu sv. Marije ostavljeno samo 10 hektara zemlje koju su oni izravno obrađivali, rekao je na početku razgovora Šime Gržan dodajući da je sva ostala zemlja pripala nekadašnjim kmetovima i njihovim potomcima.
Zanimljivo je da su stotinama godina odnosi samostana i nekadašnjih kmetova bili vrlo dobri. Zbog toga je samostan, kaže Gržan, htio preduhitriti Aleksandrovu agrarnu reformu i radije zemlju pokloniti svojim kmetovima, nego da joj bude oduzeta. Nije to bilo iz neke velike ljubavi, nego zbog činjenice da su kmetovi samostanu umjesto uvriježene 1/10 prihoda davali 1/4 cijelog prinosa, pa su im stoga i izdane i posebne povlastice.
– Trenutačno šumu krči stanoviti Zoran Pantalon. On na tih 30 hektara namjerava posaditi masline, ali ja mislim da je on samo istureni dio neke interesne skupine kojoj je namjera doći do terena i pretvoriti ga u građevinsko kako bi nastavili s apartmanizacijom. Nedavno smo poznatom zadarskom poduzetniku Zdenku Zriliću stavili plombu na zemljište pa ne može prodati apartmane sve dok sud ne riješi ovaj slučaj. Plombu smo u zakonskom roku stavili i u slučaju krčenja šume kad je na teren tri puta izlazila i policija. Međutim, oni se brane da bez sudskog naloga ne mogu ništa, nastavio je Šime Gržan.
Gržan kaže da su cijeli slučaj Petrčanci prijavili Državnom odvjetništvu, a slijedi i tužba Ministarstvu poljoprivrede jer je teren na kojem je bila stoljetna šuma, preimenovan u pašnjak. Štoviše, u dokumentaciji su priložene fotografije posjećenih stabala, dok su oni koji su se trudili dokazati da se radi o pašnjaku, u svojoj dokumentaciji prikazali fotografiju dviju obližnjih livada. Najteže je, kaže Gržan, što o svemu Petrčanci ne mogu razgovarati sa časnim sestrama u samostanu sv. Marije. Za to izravno proziva njihovog odvjetnika Matka Pavića za kojeg i sumnja da ga je prijavio policiji zbog uzemiravanja.
U međuvremenu, bageri su već došli do našeg groblja, a pravna akcija stoji na mjestu. Nismo se htjeli suprostaviti silom, ali nećemo odustati od svih demokratskih sredstava koja su nam na raspolaganju. Pripremljena je i tužba za Strasbourg jer nama nije data samo obradiva zemlja, nego i pašnjaci i šume na uživanje. Sve što je izvan spomenutih 10 ha koje je pripalo crkvi je petrčansko. Mi smo zbog dobrih odnosa s Crkvom bili za to da idemo 50:50 posto u suvlasništvo, da prodamo dio zemlje na kojem bi se izgradio pastoralni centar, ali je upravo odvjetnik Matko Pavić bio protiv toga. Umjesto da se od ledine oduzimaju kompleksi zemlje koji stoje zapušteni, oni ovdje krče stoljetnu šumu, rekao je na kraju ogorčeni kapetan Šime Gržan.