Nakon Josipovićevog “da”, na potezu je Zoran Milanović

Podrška predsjednika Josipovića daje nam nadu da će, u duhu poruka nedavno upućenih iz Knina na ovogodišnjem obilježavanju godišnjice VRA “Oluja”, i premijer biti spremniji još jednom razmotriti vrijednost inicijative za REKOM, kazala je voditeljica Documente Vesna Teršelić
Prošlo je nešto više  od godinu dana od  formalnog završetka kampanje prikupljanja potpisa za osnivanje REKOM-a – Regionalne komisije za utvrđivanje  činjenica o ratnim zločinima  i drugim teškim kršenjima  ljudskih prava počinjenim  od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ u  kojoj je prikupljeno 542.660  potpisa. Ovu brojku je u  glasilu Inicijative za REKOM iz ožujka ove godine  iznijela Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za  humanitarno pravo, jednog  od čimbenika na čiju je inicijativu i započelo okupljanje organizacija koje se,  najšire kazano, bave ljudskim prvima i tranzicijskom  pravdom, pomoći žrtvama  ratova na prostoru bivše Jugoslavije i dokumentiranjem  zločina. Naime, 542.660  potpisa je, napomenula je  Kandić, najveća podrška koju su građani poslije rata dali  nekoj regionalnoj inicijativi.  Za institucionalizaciju REKOM-a nužna je, međutim,  ratifikacija njegovog Statuta  u parlamentima post-jugoslavenskih država čime bi  Statut postao dio međunarodnog pravnog sustava, no  do sada ni u jednom od  parlamenata REKOM nije  uvršten u dnevni red.
Nada u Vujanovića i  Josipovića
Godinu dana nakon što je,  izuzevši tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića i  predsjednicu Kosova Atifetu  Jahjagu, Koalicija za REKOM uputila predsjednicima država u regiji zahtjev za  pokretanjem procedure za  institucionalizaciju REKOM-a, zagovarači/ce formiranja Komisije najviše nade polažu u djelovanje predsjednika Crne Gore Filipa  Vujanovića i hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. 
Kako se može saznati iz  Izvještaja o napretku javnog  zagovaranja Inicijative za  REKOM  u periodu između  listopada 2011. i lipnja  2012., Vujanović je u siječnju ove godine predsjednike država u pismu pozvao da “formiraju službenu  stručnu grupu koja će razmatrati prijedlog Statuta  REKOM i usuglasiti svoj  stav u pogledu predloženih  ciljeva, zadataka i mandata  REKOM-a”, a u svibnju ove  godine Josipović je na sastanku s javnim zagovaračima Inicijative REKOM  podržao prijedlog o formiranju službene Regionalne  stručne grupe koja će, navodi se u Izvješću, ujedno  dati i mišljenje o prigovorima po kojima REKOM  preuzima nadležnost sudskih organa i izraditi Prijedlog Statuta kojeg će ponuditi na razmatranje vladama zemalja u regiji. Josipović je obećao, ne samo  delegirati predstavnika u  stručnu grupu, već i pozvati  ostale predsjednike iz regije  da učine isto. 
Na pitanje može li ovakva  stručna grupa početi rad u  krnjem sastavu, odnosno  bez predstavnika dijela post-jugoslavenskih zemalja,  voditeljica Documente Vesna Teršelić odgovara potvrdno.
– Svakako može. Nije neophodno čekati službeno izjašnjavanje svih sedam post-jugoslavenskih zemalja.  Inicijativni sastanak mogli  bi održati i samo predstavnici iz zainteresiranih zemalja, imenovani od strane  pojedinih vlada kako bi razmijenili mišljenja i u tijeku  susreta se dogovorili o sljedećim konkretnim potezima  prema vladama koje se do  sada nisu očitovale o inicijativi za REKOM. Zašto to  ne bi bile vlade Crne Gore i  Hrvatske?, ističe Teršelić u  razgovoru za Zadarski list.
Paravan političkoj  nesklonosti
Kako u člancima objavljenim u glasilu Inicijative za  REKOM napominje Nataša  Kandić, formiranje takve  stručne grupe značilo bi deblokadu procesa institucionalizacije Inicijative za REKOM. Upravo je tvrdnja po  kojoj REKOM, po aktualnom prijedlogu Statuta,  uzurpira ovlaštenja sudova  prezentirana kao temeljna  prepreka njegovoj institucionalizaciji što javni zagovarači REKOM-a jasno  odriču. Govoreći na okruglom stolu u Sarajevu u  travnju ove godine Kandić je  navela kako “iz pojedinih  političkih krugova stiže upozorenje da Statut REKOM-a  sadrži odredbe koje su u  suprotnosti sa zakonima i  ustavom pojedinih država u  regiji”.
– Nevladine organizacije  koje su tijekom 2010. godine  napustile Koaliciju za REKOM, jedna zbog stava da  se Bosni nameće ideja iz  Srbije i Hrvatske, a druga  zbog izjednačavanja žrtava,  pojačavaju svoju kritiku.  Ovog puta obraćaju se  međunarodnim institucijama sa zahtjevom da se ne  zalažu kod domaćih političara za osnivanje REKOM-a jer je ta inicijativa  odigrala svoju ulogu, već da  podrže druge inicijative koje  se bave suočavanjem s  prošlošću, kazala je tada  Kandić koja je u jednom od  članaka u glasilu Inicijative  istaknula kako je  “teško prihvatiti da su pravni eksperti, članovi Radne  grupe za izradu Prijedloga  Statuta REKOM-a, i tužitelji  i suci – sudionici u procesuiranju ratnih zločina,  previdjeli mogućnost da REKOM dobije nadležnost  sudskih organa, kako se  smatra u nekim političkim  krugovima”.
– Jedino je točno da su  autori Prijedloga Statuta koristili rješenja domaćih zakona o parlamentarnim komisijama i anketnim odborima kojima je pozivanje  svjedoka regulirano kao i u  kaznenim postupcima, što  Prijedlog Statuta ne čini nezakonitim i protuustavnim  aktom, pojasnila je.
– U javnosti se moglo čuti  da se predlaže komisija kao  “sudsko ili kvazisudsko tijelo koje će uzurpirati sudske ovlasti”, da će se “žrtve  primoravati da svjedoče”, da  se “neće utvrđivati uzroci  koji su doveli do sukoba i  zločina”, kao i da je prijedlog  “suprotan ustavima država u  regiji”. Sve ove primjedbe  nisu utemeljene u predloženom tekstu Statuta.  Kritičari često zaboravljaju i  da je riječ o tekstu kojeg je  predložila Koalicija nevladinih organizacija i pojedinaca u regiji koji podržavaju osnivanje REKOM-a. Stručni sud o Prijedlogu Statuta tek trebaju  dati državne komisije. Više  od pola milijuna građana u  regiji podržalo je potpisima  osnivanje REKOM-a, onako  kako je opisana Prijedlogom  Statuta. Vlade su na potezu,  odgovorila je na optužbe,  također u glasilu Inicijative  za REKOM, Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava iz Podgorice.
Na upit ocjenjuje li raspravu oko budućih prerogativa REKOM-a paravanom za odugovlačenje do  iscrpljenja, Teršelič odgovara kako je “očito da za sada  nema političke volje”.
– Vlade koje do sada nisu  pokazale dostatnu volju za  utvrđivanje činjenica o svim  žrtvama ratnih zločina, niti  za priznanje patnje stradalih  nastavljaju ignorirati ovu  vrijednu inicijativu koristeći  lako oborive navode, na koje  smo u zagovaranju inicijative više puta odgovorili naglašavajući da se djelovanje  sudova i REKOM-a nadopunjavaju, a ne isključuju.  Izvještaj Komisije samo bi  nadopunio rad sudova i svih  mehanizama na nacionalnoj  i međunarodnoj razini, navodi Teršelič.
Čeka se Milanović
– U Hrvatskoj je na potezu  vlada koju vodi premijer Zoran Milanović, jer samo oni  mogu imenovati radnu skupinu koja bi s predstavnicima drugih vlada razgovarala o Statutu REKOM-a,  poručila je Teršelič napominjući kako su na sastanku  s premijerom u svibnju “od  svih pitanja vezanih uz nasljeđe rata, najviše govorili o  lošem položaju civilnih žrtava i povratnika”.
Vladajuća koalicija u Hrvatskoj, međutim, za razliku  od hrvatskog predsjednika  nije do sada pokazala  spremnost za ozbiljnije bavljenje idejom osnivanja REKOM-a unatoč tome što su  mnogi istaknuti SDP-ovci, u  vrijeme dok su bili u opoziciji, potpisom iskazali podršku osnivanju Komisije.   Osnivanje REKOM-a jedan  je od zahtjeva udruga okupljenih u Platformu 112  (Platformu organizacija za  zaštitu i promociju ljudskih  prava u Hrvatskoj) čije je  predstavnike u svibnju na  razgovor  primio premijer  Milanović. Milanović, koliko se moglo saznati iz  priopćenja Platforme, nije  na tom sastanku davao nikakva konkretna obećanja,  pa tako ni vezano uz REKOM. Valja se pri tom prisjetiti kako je u studenom  prošle godine, kada je Platforma 112 predizborno organizirala okrugli stol s  predstavnicima stranaka i  neovisnih lista, današnja ministrica vanjskih poslova  Vesna Pusić uime Kukuriku  koalicije poručila što se  može ili, bolje kazano, što se  ne može očekivati od sadašnje parlamentarne  većine.
– Nužno je raščistiti što se  dogodilo u ratu, no pri tome  Hrvatska treba koristiti postojeće institucije, a stvaranje novih, kao što je REKOM, nam nije na dnevnom  redu, rekla je tada Pusić. 
Zagovaratelji/ce REKOM-a nadaju se kako će  podrška koju je u međuvremenu iskazao predsjednik  Josipović imati utjecaja na  buduće odluke Vlade.
– Podrška predsjednika Josipovića nas svakako ohrabruje i daje nam nadu da će,  u duhu poruka nedavno  upućenih iz Knina na ovogodišnjem obilježavanju godišnjice VRA “Oluja”, i premijer biti spremniji još jednom razmotriti vrijednost  inicijative za REKOM, kazala je Teršelič.
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU