Bio je to prvi neprijateljski napad na zadarskom području

U četvrtak će biti točno 19 godina otkad su zrakoplovi bivše neprijateljske jugovojske na ninskom, a ujedno i širem zadarskom području, izveli svoj prvi napad raketirajući tada srednjovalni odašiljač Radio Zagreba jakosti 1.200 kW, koji je smješten na mikrolokaciji Rašinovac u okruženju mjesta Grbe, Vrsi, Poljica, Žerava i Ninski Stanovi. Bio je to ujedno i prvi neprijateljski napad izveden u Domovinskom ratu na zadarskom području, koji je označio početak zlokobnog rata i u ovom dijelu Republike Hrvatske.
Dva dana prije 16. rujna 1991. godine nekoliko neprijateljskih zrakoplova i helikoptera prelijetalo je područje grada Nina i odašiljača na velikim visinama i to najvjerojatnije zbog snimanja i izviđanja terena. No, točno u 11 sati, 16. rujna, nakon prvotnog prelijetanja i promatranja terena, neprijateljski borbeni zrakoplovi napadaju odašiljač te ga raketiraju s 12 ubojitih raketa. U preciznom napadu pogođena su dva od četiri 132 metra visoka antenska stupa, koja su odmah potom kao pokošena pala na zemlju. Pored stupova pogođene su i razorene antenske kućice te manjim dijelom glavna zgrada. Nakon što su se djelatnici odašiljača s upraviteljem odašoljača Zadar ing. Karmelom Jelovčićem te voditeljem kompletnog pogona odašiljača Grbe ing. Petrom Fabijanićem, uspjeli nekako sabrati, oko 12.15 sati zrakoplovi drugi put nadlijeću nezaštićeni objekt i gađaju isto mjesto s još dodatnih 12 raketa. Iza ova dva napada neprijateljske borbene letjelice nisu se više približavale odašiljaču, koji je bio potpuno onesposobljen za daljnji rad. Kako se ubrzo pokazalo, neprijatelju je bio prvenstveni cilj onesposobiti, a ne u potpunosti uništiti ovaj iznimno važan objekt, koji je izgrađen na 12 hektara zemljišta i koji je svečano pušten u rad 15. svibnja 1985. godine na Dan radija. Oni su odašiljač Grbe po onodobnoj tvrdnji stručnjaka, imali u planu osvojiti te ga koristiti za svoje potrebe kao što su to ranije učinili s hrvatskim odašiljačima na Ćelavcu i Tovarniku. Preko njih su navjeravali uvesti sveopću blokada hrvatskog informativnog sustava, jer je neprijateljska JNA bila upoznata s vrijednošću i mogućnošću odašiljača Grbe, za čiju je gradnju upravo ona izdala potrebna ovlaštenja. Bivše jugovojska je, također, imala sve potrebne planove i nacrte te su dobro znali gdje je najlakše udariti i onesposobiti svakodnevno prenošenje istine o Hrvatskoj u svijet i to posebno o neprijateljskom ubijanju i uništavanju grada Vukovara, u kojem su se tih dana vodile žestoke borbe prsa o prsa.
Štete izazvane raketiranjem procijenjene su tada na 2,5 milijuna dolara. No, zahvaljujući stručnjacima Javnog poduzeća Odašiljači i veze te djelatnicima odašiljača Rašinovac, a unatoč ratnim uvjetima i stalnoj pogibelji, ubrzo nakon raketiranja ovaj je objekt ponovno djelomično stavljen u funkciju te je do petka 30. travnja 2004. godine radio samo s jednim antenskim stupom, odnosno s četvrtinom snage. Naime, početkom 2004. godine ponovno su podignuta dva nova stupa, u čiju su gradnju, podizanje i opremanje Odašiljači i veze Republike Hrvatske uložili šest milijuna kuna. Na prigodnoj svečanosti su i oni konačno nakon 13 godina ponovno stavljeni u funkciju, čime se čujnost programa Hrvatskog radija povećala za četiri puta. Zahvaljujući tome sada se opet preko signala odašiljača Grbe odašilja program Glas Hrvatske, koji je prvenstveno namijenjen hrvatskim iseljenicima i pomorcima. Odašiljanje ovog programa financira uglavnom HRT.