Imamo tragove neandertalaca, arheologiju i bogatu baštinu – pretvorimo to u turistički proizvod

Skup “Ekonomska vrijednost baštine kao poticaj turizmu”, nedavno održan u Kuli Jankovića, u cijelosti je ispunio očekivanja organizatora. Njime se povećalo znanje i svijest o potencijalima koje pruža kulturni turizam općenito, a djelatnici turističkih zajednica Zadarske županije, turističkih agencija, gradova i općina upoznali su se s manje poznatim mjestima kulturne baštine u zaleđu, posebno onima koja se mogu odmah ili brzo pretvoriti u turistički proizvod i uključiti u komercijalnu turističku ponudu. Ističe to jedan od domaćina skupa, dr. sc. Uroš Desnica iz “Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi”.
Za sljedeću godinu priprema se nekoliko inovacija, kojima će se manifestacija približiti još širem krugu ljudi. To su uključivanje nekih od aktivnosti u Kuli Jankovića u “Benkovačko kulturno ljeto 2014”, prezentacije specifičnih lokalnih aktivnosti i proizvoda, te  “brendiranje” proizvoda i atrakcija regije, kako bi se kulturno dobro Kule Jankovića, kao višeslojna kulturnopovijesna-umjetnička-ambijentalna i parkovna atrakcija, dovela do praga samoodrživosti.
Nedovoljno iskorišten “kulturni turizam”
– Kako smo već pri predlaganju EU projekta ocijenili i argumentirali, zaleđe Zadra, sa svojom izuzetnom kulturnom baštinom ima znatan potencijal za razvoj “kulturnog turizma”, čije korištenje bi rezultiralo bržim ekonomskim razvojem na održivi način, kaže Uroš Desnica.
Na skup je bio pozvan i određeni broj predstavnika udruga, LAG- ova i OPG-ova dokazano aktivnih u traženju načina za uključivanje u turističku ponudu bilo objekata zavičajne tradicijske kulturne baštine, bilo svojih izvornih lokalnih proizvoda. Njihov odaziv bio je dvostruko veći od očekivanog, dok je najveći podbačaj zabilježen kod uzvanika iz upravnih struktura.
– To možda ukazuje na jedan od najvažnijih razloga zašto je ekonomska vrijednost kulturne baštine još uvijek kod nas nedovoljno prepoznata kao izuzetno važni motor razvoja turističke industrije. Ne samo da je kulturni turizam u svijetu jedan od najbrže rastućih segmenata turizma, već mu je neiskorišteni potencijal, pa onda i značaj, posebno velik tamo gdje su turistički kapaciteti popunjeni uglavnom samo ljeti, s obzirom da je glavna sezona za kulturni turizam izvan vrelih ljetnih mjeseci, ističe Desnica.
Nedovoljno korištenje potencijala “kulturnog turizma” u velikoj se mjeri odnosi na Hrvatsku u cjelini, a posebno ondje gdje postoji vrlo značajna, vrijedna i osebujna kulturna baština, koja je relativno slabo poznata (pa onda i nedovoljno vrednovana, pa posljedično onda i turistički slabo iskorištena – što je upravo slučaj s kulturnom baštinom zaleđa Zadarske županije.
Tisućljeća povijesti u stotinama koraka
Na skupu je pokrenuto nekoliko konkretnih dugoročnijih inicijativa za uključivanje objekata kulturne baštine u turističku ponudu, kao stvaranje mikro-itinerara lokaliteta s tragovima/nalazištima neandertalaca u zadarskom zaleđu, stvaranje jedinstvene turističke ponude za niz lokaliteta u blizini Kličevice, u kojima bi se “u stotinama koraka prelazila tisućljeća povijesti”, stvaranje poučne staze na kosi Ljubač kod Nina, gdje bi se, uz prekrasne vidike i prirodne ljepote na malom prostoru moglo obići niz blizih, a vrlo važnih arheoloških lokaliteta.
– Vjerujemo da će ove inicijative dovesti do daljnjih konkretnih povezivanja znanstvenika, turističkih zajednica i nadležnih gradskih i općinskih službi na realizaciji i turističkoj ekonomskoj eksploataciji tih inicijativa, ističe Uroš Desnica, predsjednik UO Udruge Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića.