Novi trendovi u hrvatskoj fotografiji

Danas studenti prof. Travirke i studenti njegovih studenata organiziraju i postavljaju ovakve izložbe i to je potvrda kontinuiteta i znak da će i nadolazeće generacije htjeti i moći nastaviti s organiziranjem ove vrijedne manifestacije, kazao je Borić
Više od stotinu studenata, profesora i ljubitelja fotografije bilo je u četvrtak na otvorenju trećeg izdanja Biennalea hrvatske mlade fotografije u Galeriji umjetnina Narodnog muzeja Zadar. Ovoliku gužvu na otvorenju neke izložbe u Zadru dugo nismo vidjeli. Jasno je da je većina studenata bila s Odjela za povijest umjetnosti, ali došle su i njihove kolege s drugih odjela.
Fotografija je u Zadru živa i sveprisutna, posebno u odnosu na druge dalmatinske gradove. Zadar ima dugu fotografsku tradiciju, još od braće Alinari, preko braće Brkan i Jose Špralje, sve do današnjih dana u kojima bi bilo možda i nepravedno neka imena izdvajati. Upravo zato osjetan je nedostatak ovakvih izložbi, posebno onih u kojima se predstavljaju mladi autori i na kojima se, uz dobar presjek radova, prepoznaju novi trendovi.
Akademska radoznalost
U ime Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru okupljene je pozdravio Laris Borić, pročelnik Odjela, istaknuvši kako je Bienalle hrvatske mlade fotografije manifestacije koja je izniknula i koja živi u suradnji studenata i profesora Odjela za povijest umjetnosti zadarskoga Sveučilišta s kustosima Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar.
– Obje su te institucije, kroz ovu suradnju, ali i ne samo kroz nju, potvrdile kako Zadar i dalje posjeduje onu kreativnu energiju, akademsku radoznalost, ali i kritički sud koji ne uzmiče pred sve prisutnijim pritiscima i nametanjima trivijalnih kriterija public relations kulture. Ovo je već treći bijenale u nizu, pa mislim da slobodno možemo reći kako su mu temelji učvršćeni do mjere u kojoj mu je osiguran kontinuitet.
Borić je dodao kako bijenale hrvatske mlade fotografije nije slučajno u Zadru.
Do 24. studenog
– On je izrastao je iz njegova geniusa loci, odnosno iz činjenice da taj grad na karti hrvatske fotograije zauzima važno mjesto, ne samo zbog rane pojave tog likovnog fenomena u Zadru, i nekih važnih fotografa koji su u njemu stvarali, kao i manifestacija koje su ovdje nekoć održavane, već i zbog ovdje prisutne akademske tradicije kritičkoga izučavanja fotografskoga medija, kojim se bavilo nekoliko profesora ovoga odjela. Danas bih se posebno prisjetio dragoga profesora Antuna Travirke, kao središnje osobe tih procesa, čiji dobar i drag duh na neki način lebdi nad ovom izložbom. Kada danas njegovi studenti i studenti njegovih studenata organiziraju i postavljaju ovakve izložbe, to je potvrda kontinuiteta i znak da će i nadolazeće generacije htjeti i moći nastaviti s organiziranjem ove vrijedne manifestacije. Danas bih organizatorima ovoga izdanja htio uputiti čestitke, laude i zahvalu, ne samo na iskazanome trudu, već i htijenju, pa i svojevrsnom osjećaju obaveze da se taj kontinuitet održi. Ništa manju zahvalu upućujem na stručnoj i organizacijskoj pomoći kolegici Neveni Štokić, koja danas nažalost nije uspjela biti s nama, te višoj kustosici Ljubici Srhoj Čerina.
Prema izboru stručnog žirija prvo je mjesto osvojio Ino Zeljak sa ciklusom Jadrija, drugo Magdalena Ptiček ciklusom Mrtva priroda – Prešućivano, a treće Petra Ana Čubelić.
Izložba je otvorena do 24. studenog ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i subotom od 9 do 13 i srijedom od 15 do 19 sati. Osim navedenog radnog vremena, nije isključena ni mogućnost posjeta u nekom drugom, unaprijed dogovorenom terminu.