Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Iz Zadra su se znanstvene spoznaje mogle širiti Europom

15.03.2017. 23:00
Iz Zadra su se znanstvene spoznaje mogle širiti Europom


Da se radi o zadarskom dokumentu razvidno je iz popisa svetaca zadarskih titulara, naglasio je Maksim Klarin i dodao kako se radi tek o trećem poznatom dokumentu te vrste, nakon Toledskih i Alfonsovih tablica
Kalendar svetog Krševana iz 1292. godine, pronađen 1968. godine u Oxfordskoj knjižnici, sadrži i astronomske podatke za orijentaciju na otvorenom moru te je kao takav treći poznati dokument te vrste na svijetu. Značajno je to otkriće o kojem je u utorak u sklopu Morskog utorka u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar govorio dr. sc. Maksim Klarin, član Udruge kapetana i poručnika trgovačke mornarice Zadar, koja stoji u organizaciji događanja. Klarin je vrlo precizno objasnio na koji su se način koristili astronomski podaci, upoznavši okupljene i s drugim okolnostima vezanim za kalendar.
– Da se radi o zadarskom dokumentu razvidno je iz popisa svetaca zadarskih titulara, naglasio je Klarin i dodao kako se radi tek o trećem poznatom dokumentu te vrste, nakon Toledskih i Alfonsovih tablica.
Transkript je krajem osamdesetih izradio dr.sc. Josip Balabanić, tada ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a preslik je, na inicijativu Udruge kapetana i poručnika trgovačke mornarice iz Zadra, otkupio Hrvatski državni arhiv pod ravnateljstvom dr. sc. Josipa Kolanovića. Iz astronomskih podataka vidi se da tablice nisu rađene za Zadar, nego vjerojatno za Sevilu u Španjolskoj, no bez obzira na to ukazuju na činjenicu da bi Zadar mogao biti jedan od najvažnijih centara, preko kojeg su se znanstvene spoznaje širile Europom sjeverno od Pirineja, moglo se čuti na predavanju.
Kalendar svetog Krševana je po mnogočemu poseban jer su u njemu prve tablice u Hrvata koje daju efemeride Sunca i Mjeseca, a što je još važnije, ujedno su prvi u Hrvatskoj pisani trag u kojem se numerički podaci ispisuju arapskim brojkama. Zadarske astronomske tablice slijede Alfonsove astronomske tablice nastale četrdesetak godina nakon njih, te su više od 160 godina prethodile Regiomontanusovim astronomskim tablicama, pa se može zaključiti da su Zadarske astronomske tablice prvi pisani rad iz astronomije u hrvatskoj povijesti, čak pionirski pothvat europske astronomije uopće.
Autori transkripta, dr.sc. Balabanić i dr.sc. Kolanović, u suradnji sa Zadarskim sveučilištem, pokrenuli su i izdavanje monografije “Kalendar svetog Krševana”, na kojem radi i Klarin, kao, između ostalog, i autor rada: “Nautička analiza efemeridskog dijela kalendara svetog Krševana”.
A upravo taj dio tablica bio je u centru prekjučerašnjeg predavanja, u okviru kojeg su se prije svega obrađivale brojke, stručni dio tablica – astronomski izračuni.