17 °C
Online izdanje
Nedjelja, 26.ožujka 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Mediteran
RSS feed
Današnji broj
Mediteran
Povratak
Osam tisućljeća pečene janjetine
Piše: Ivan Stagličić
Bez obzira s koliko ironije ili posprdnosti se ponekad govori o ovim "vlaškim običajima" ili običajima naših epskih prostora gdje svakom čovjeku viri papršnjak iz usta, ne možemo ne spomenuti da upravo ovaj "brand", kako to danas volimo reći, janjetina na ražnju ili ispod peke traje nepromijenjeno osam tisuća godina i trebamo ga zaštititi da nam ga, kad dođemu u Europu, ne skinu jednim potpisom na papiru, zaključio je Brusić
Janjetina na ražnju - "brand" koji traje nepromijenjeno osam tisuća godina

"Oda janjetini" naziv je predavanja koje je u sklopu manifestacije "Zadar more" održao prof. dr. Zdenko Brusić, a koje je, kako je sam autor kazao, nastalo iz jedne rasprave s Gordanom Kurtovićem oko pitanja je li običaj pečenja janjadi na ražnju stigao u naše krajeve s Turcima ili je ipak puno duže ukorijenjen.

Prof. Brusić prikazao je pregled životinjskog svijeta našeg područja tijekom ledenoga doba, vremena u kojem ovdje još nisu živjele ovce pa nisu mogle sudjelovati niti u prehrambenom procesu tadašnjeg stanovništva. Oni su se tad hranili velikim životinjama, mamutima, govedima, nosorozima i drugim, pogotovo što je prije dvadeset tisuća godina razina Jadranskog mora bila znatno niža. Današnji otoci zadarskog arhipelaga bili su vrhovi planina između kojih su se pružale plodne doline u kojima su pasla stada velikih goveda čije ostatke danas nalazimo u veoma važnom nalazištu u spilji Vlakno na Dugome otoku.

- U sedmom tisućljeću prije Krista na ovo područje dolaze nositelji kulture ranog neolitika s već pripitomljenim kozama i ovcama koji su koristili i žitarice. Njihovi pravci dolaska vode od Bliskog istoka preko Egeje prema Dunavu, odnosno u južnu Italiju i Jadran, kazao je prof. Brusić, naglasivši da se dio tih seoba obavljao i morem što je pokazatelj ranog razvoja pomorstva. Također je važno napomenuti da je upravo na zadarskom i šibenskom prostoru najveća koncentracija naselja iz toga razdoblja.

 U doba neolitika ovce i koze predstavljaju osnovu gospodarstva, a istraživanjem se utvrdilo da se ova stoka držala prvenstveno radi mesa. Stanje kamenog alata koji su ti ljudi rabili upućuje na zaključak da se meso najvjerojatnije spremalo pečenjem na ražnju, jer zdjele koje su rabili nisu bile pogodne za dugotrajno kuhanje hrane. Dragocjene informacije za ova istraživanja pružilo je nalazište Crno vrilo kod Visočana.

Nakon neolitika uslijedio je eneolitik pa brončano i konačno željezno doba iz kojih postoje sačuvane peke ili čripnje iz kojih se može razabrati da je taj način pripreme mesa već postao uobičajen na ovim prostorima. O tome svjedoči i sačuvani grčki natpis s Peloponeza gdje je korištena prigodom svetkovine Zeusa Karaiosu.

- Tu se spominju imena sedmorice članova svećeničkog kolegija pri čemu je posebno izdvojen Bamos, Dalmata kako tamo piše i čija je posebna uloga u obredu bilo spremanje hrane. Može se točno pretpostaviti da je ta hrana koju je on spremao bila janje na ražnju, vještina koju je on svladao na ovim prostorima, istaknuo je dr. Brusić.

Tradicija uživanja janjetine nastavila se i u rimsko doba, a prof. Brusić pretpostavlja da su i običaj spremanja veoma mlade janjadi koji se sačuvao na otocima, donijeli tamo stanovnici gradova koji se na otoke sklanjaju tijekom nemirnih vremena seobe naroda.

- Postoji još nešto što je vezano za stočarstvo i što ima kulturološki značaj, a vezano je uz proizvodnju pergamenta. Papir je tek poslije došao u uporabu i pergament za pisanje. Bio je vrlo važan, a upravo na ovom našem prostoru je nađeno jako puno inkunabula, istaknuo je Brusić koji se osvrnuo i na blisku prošlost kad se na jadranskom području uzgajalo milijun ovaca dok je danas taj broj spao na tristo tisuća, pa janjad moramo uvoziti. Na kraju izlaganja je prof. Zdenko Brusić zaključio:

- Spremanje janjetine na ova dva najjednostavnija načina, na ražnju i pod pekom, odražava milenijsku tradiciju ovoga prostora. Bez obzira s koliko ironije ili posprdnosti se ponekad govori o ovim "vlaškim običajima" ili običajima naših epskih prostora gdje svakom čovjeku viri papršnjak iz usta, ne možemo ne spomenuti da upravo ovaj "brand", kako danas volimo reći, janjetina na ražnju ili ispod peke traje nepromijenjeno osam tisuća godina i trebamo ga zaštititi, kako nam ga po ulasku u Europsku uniju ne bi izbrisali jednim potpisom na papiru. Ne na pergamentu.

Ovaj zaključak "Ode janjetini", publika je popratila pljeskom ili kako se to voli reći - prihvatila aklamacijom.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr