Poznati turski novinar napravio reportažu o zadarskom centru

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (ICUA) posjetio je jedan od najpoznatijih turskih novinara, Ayhan Sicimoglu.
Iako se ekipa iz zadarskog centra može pohvaliti s brojnim uspješnim istraživanjima, gosta iz Turske je ipak zanimalo nešto što se veže uz njegovu zemlju i njezinu povijest. A to je svakako Sulejmanov most u Dardi, odnosno njegovi potopljeni ostaci. Područje gdje se on nalazio ekipa iz ICUA-e je posljednji put istraživala u srpnju prošle godine. Arheološka istraživanja su provedena u ribnjaku Mala Đola u mjestu Darda, gdje se nalazio drveni most izgrađen u 16. stoljeću. Uz voditelja i zamjenika Mladena Pešića i Luku Bekića, ronili su Roko Surić i Maja Kaleb, a kopneni dio pod vodstvom Šime Vrkića istraživali su vanjski suradnici Marko Gašić, Milan Suzić, Krunoslav Marković i Marko Zagorščak. Na terenu je pomoć prilikom obavljanja uzorkovanja pružio stručnjak sa Šumarskog instituta Slovenije (Gozdarski inštitut Slovenije) Tom Levanič te Saša Stipanić iz ZadarSuba kao tehnička podrška. Istraživanja financira Ministarstvo kulture RH, a ovaj put je postojala i velika podrška uprave Općine Darda, čiji su komunalni djelatnici pomogli u arheološkim istraživanjima. I u ovoj kampanji uzeto je desetak uzoraka drva, nad kojima će se izvršiti dendrokronološka analiza radi određivanja različitih vremenskih faza obnova mosta.
Suradnja hrvatskih i turskih stručnjaka
Sicimoglua su u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju dočekali Mladen Pešić i Marina Šimičić. Pokazali su mu drvene dijelove mosta, koji se nalaze na analizi u centru. Ovih dana je na jednom turskom portalu izašao tekst u kojem taj novinar govori o svom posjetu Zadru.
Sicimoglu ističe kako je Sulejmanov most u ono doba smatran osmim svjetskim čudom. Naime, most je bio dugačak oko sedam kilometara, a širok vjerojatno pet do šest metara. Turski novinar kaže da je sagrađen u samo dva tjedna i da je u grandiozni pothvat bilo upregnuto 25.000 vojnika i ‘raje’. Most je nekoliko puta bio uništavan i obnavljan.
Nakon što su ostaci drvenog mosta 2008. godine pronađeni u ribnjaku dvorca Esterhazy u Dardi, pokrenuta je inicijativa za obnovu mosta, odnosno za markiranje njegove trase uz djelomičnu rekonstrukciju, na čemu surađuju turski i hrvatski kolege.
– Mi smo dosad imali nekoliko kontakata s kolegama iz Turske i oni su jako zainteresirani za istraživanja koja se provode. Činjenica je da se oni nisu nikako ponudili za financijsko sudjelovanje u istraživanjima. No s druge strane, mi na to gledamo kao na hrvatsku baštinu. Naše ministarstvo financira istraživanja i restauraciju, a u konačnici u gradnji tog mosta su uglavnom i sudjelovali naši ljudi, istaknuto je dr. sc. Luka Bekić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, napominjući kako su u više navrata razgovarali s turskim kolegama o budućim istraživanjima.
Nađeno mnoštvo keramike
U posljednjoj kampanji od prošle godine, od arheoloških nalaza imamo čitavu paletu sitnih keramičkih fragmenata, od kojih se može definirati keramički materijal turskog porijekla, srednjoeuropska glazirana i gruba keramika, te tip bosanskog vrča koji potječe iz 16./17. stoljeća (Kovacs 2003, 261), a nađeno je i nekoliko fragmenata staklenih posuda. Zanimljivi su i nalazi fragmenata lula koje su ove godine nađene u većem broju. One nam, kao svakodnevni uporabni predmeti, svjedoče o učestalom korištenju prostora uokolo mosta.
Fiksni dijelovi drvenih konstrukcija ostavljeni su in situ, dok su jedna greda s utorom, koja je horizontalno ležala uz okomiti kvadratni pilon, te sitni drveni elementi s tragovima obrade, alatom uzeti na konzerviranje i daljnje proučavanje njihovih funkcija unutar strukture mosta. Iako je tijekom prošlih kampanja nađeno dosta drvenih elemenata koji su činili konstrukciju mosta, još uvijek nisu definirani svi elementi koji bi bili potrebni za izradu idealne rekonstrukcije izgleda mosta. Novi nalazi svakako će pridonijeti rasvjetljavanju tog problema.