Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Radije nezaposlen nego zidar

16.02.2017. 23:00
Radije nezaposlen nego zidar


Krajem siječnja na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda u Zadru bilo je 7.940 nezaposlenih osoba. To je 3,2 posto više nego u prosincu, ali 13,4 posto manje no prošli siječanj. Kako kaže Sandra Vukić, predstojnica zadarskog Zavoda za zapošljavanje, tijekom siječnja je zaposleno 387 osoba.
– Najviše ih je zaposleno u trgovini, ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, obrazovanju. Novčanu naknadu je primalo 2.326 nezaposlenih osoba, što je 29 posto od ukupnog broja registriranih na evidenciji Zavoda, kaže Vukić.
Želje i mogućnosti
Unatoč velikom broju nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, poslodavcima su deficitarni stručnjaci u ugostiteljstvu, turizmu i građevini te je Vlada, na njihov zahtjev, povećala uvozne kvote radnika. S druge strane, stalno se ističe važnost prekvalifikacija i doškolovanja domaćih nezaposlenih osoba, ali na zadarskom Zavodu za zapošljavanje takvi programi jedva okupe cijelu grupu zainteresiranih.
– Dobili smo odobrenje za osposobljavanje radnika u ugostiteljstvu i graditeljstvu te za zaštitare i provedbu EU-fondova. Uskoro idemo u postupak javne nabave za izbor izvođača osposobljavanja. Budući da dolazi sezona pa se ljudi ipak zaposle, tečajeve ćemo održavati na jesen jer tada ima više slobodnih ljudi i više interesa. Ali još uvijek, interes je jako slab, posebno za zanimanja u graditeljstvu, govori Vukić.
Ministar rada, Tomislav Ćorić najavio je veća ulaganja upravo u prekvalifikacije i osposobljavanje ljudi. U ovom krugu prekvalifikacija u Zadru povećan je broj zanimanja za koje će se osposobljavati. To su: pomoćni konobar, pomoćni kuhar, pomoćni slastičar, pizza majstor, zidar, pomoćni tesar, pomoćni armirač…
– Iako ljudi za vrijeme tečajeva, koji traju i po 2-3 mjeseca, imaju novčanu naknadu te pokrivene troškove prijevoza, jako su teški za daljnje učenje. Lani čak neke tečajeve nismo održali, unatoč našim naporima da ih motiviramo. Sve diplome se upisuju u e-radnu knjižicu i verificirane su od Ministarstva. No, ima raznih situacija. U zadnje vrijeme ljudi puno gledaju kako će ići vani raditi, zatim ima i mladih ljudi koje dugo financiraju roditelji, a ovi stariji su često i bolesni pa nije čudno da neće i ne mogu ići, primjerice, raditi u graditeljstvu. Za ove sezonske poslove još i popunimo grupe osposobljavanja, ali ni to ne želi raditi svatko jer se možda njihova očekivanja o plaći i radnom vremenu ne slažu s onim što se nudi, pojašnjava Vukić neke od mogućih razloga.
Maseri i njegovatelji
Neki ljudi ne idu ni na besplatno osposobljavanje s plaćenim putnim troškovima, a drugima se, pak, čini isplativo i da si ga i sami plate. Iako, kako kaže ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta, Jagoda Gluščević, najposjećeniji su tečajevi koji su ljudima – besplatni.
– Situacija je takva da za obrazovanjem imaju potrebu najviše oni ljudi koji to nemaju čime platiti, a oni koji imaju novca, njima ni ne treba. Na naše programe uglavnom idu ljudi koji su ostali bez posla pa si žele povećati šanse za zaposlenje ili im to treba kako bi zadržali postojeći posao. I za tečajeve koji se plaćaju kod nas je interes u zadnje vrijeme stalno podjednak, iako se moramo sve više truditi da ih privolimo na neki od programa. Svakako, budućnost obrazovanja odraslih je vezana za europske fondove, govori Gluščević.
Najpopularniji na Pučkom otvorenom učilištu u Zadru su tečajevi za masera, njegovatelja, kuhara, konobara, slastičara…
– To je ono što lako mogu prodati. Maser i njegovatelj su zanimanja koja mogu raditi i samostalno, a dosta ih se obrazuje i kako bi mogli ići vani s obzirom da su sve diplome verificirane i prevodive. Uglavnom, po svemu se potpuno uklapamo u naš političko-društveni kontekst, zaključuje Gluščević.
Raspisan je natječaj za prijave na tečaj za suradnike u nastavi koji je u prošlom semestru bio pokriven putem Europskog socijalnog fonda, a u ovom semestru se plaća.
Cijene tečajeva ovise o broju sati i nastavnim sredstvima, a kreću se od oko 2.000 kuna za strane jezike, oko 3.000 za kuhare, slastičare, a oko 4.000 za njegovatelje i masere.