Palijative se svi sjete uoči izbora

Za palijativnu skrb postoji velika potreba u Hrvatskoj, ali i u Zadarskoj županiji, no zakonima i propisima unatoč koji su to dobro definirali i uredili, u stvarnosti se nailazi na probleme. Uz brojne zdravstvene probleme s kojima se osobe kojima je potrebna palijativna skrb moraju suočiti, kao i članovi njihovih obitelji, nedostatak smještajnih kapaciteta u kojima bi imali adekvatnu zaštitu, predstavlja gorući problem. Iz HZZO-a su prošle godine objavili kako će ubuduće ugovarati koordinatore za palijativnu skrb i mobilne palijativne timove.
U Zakonu o palijativnoj skrbi koji je donesen prije četiri godine, stoji kako je može provoditi zdravstvena ustanova, a ugovaranje mobilnih timova palijativne skrbi provodi se s domovima zdravlja.
U Domu zdravlja Zadarske županije mobilni palijativni tim još uvijek nije ustrojen, a Renata Bek, ravnateljica Doma zdravlja pojašnjava kako su za sada dvije prvostupnice sestrinstva postavljene za koordinatorice. 
– Mobilni tim oformit će se kada Opća bolnica oformi svoj tim liječnika, specijalista, koji će po pozivu medicinskih sestara izaći na teren, odnosno otići u pacijentu pružiti palijativnu skrb. Ovo je tek početak jer tim se još treba ugovoriti sa HZZO-om, kada oni raspišu natječaj, istaknula je Bek.
Postoji, naime, ideja kojom bi se poboljšala palijativna skrb u gradu i županiji. To bi se dogodilo na način da Dom zdravlja preuzme ulogu koordinatora na primarnoj razini, a Opća bolnica na sekundarnoj.
Palijativna skrb u bolnicama na području županije u sve tri zdravstvene ustanove definirana je s 1188 postelja, odnosno stolaca dnevne bolnice. Prema podacima od početka godine u Općoj bolnici Zadar od 545 postelja dnevne bolnice na palijativnu skrb otpada 57 kreveta. U Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu od ukupno 130 kreveta na palijativnu skrb otpada ukupno 23 postelje. Međutim, Psihijatrijska bolnica Ugljan je jedina bolnička ustanova u kojoj se palijativna skrb navodi kao posebna djelatnost sa šest postelja.
U Domu sv. Frane imaju organiziranu palijativnu skrb, trenutno sa 30 korisnika, a Marija Pletikosa, ravnateljica Doma, poručuje kako imaju namjeru razvijati je i dalje.
– Posebno imamo namjeru razvijati ovu vrstu skrbi za osobe koje boluju od svih vrsta demencije jer je takvih korisnika sve više, kazala je Pletikosa.
Problemom palijativne skrbi dugi niz godina bavi se i dr. Ljiljana Klarin koja je na ovu temu održala razna predavanja, okrugle stolove i edukacije za njegovateljice.
– Nažalost, nema ništa novog po tom pitanju. Palijative se svi sjete uoči izbora, a poslije se više nitko s tim ne bavi. Zakoni i propisi postoje, ali na terenu nije dobro organizirana mreža palijativne skrbi. Šteta, jer su potrebe za tim velike, a prema pokazateljima bit će i sve veće, navodi dr. Klarin.