Astana, stepsko čudo, grad letećih tanjura

Poseban šarm cijelom gradu daju zgrade u obliku svemirskih letjelica, piramida, jaja i raznih neidentificiranih letećih i neletećih objekata. Arhitekti kao da su sasvim zaljubljeni u Disneyland Park ili su na desetine puta gledali “Zvjezdane staze”, Harryja Pottera i “Gospodara prstenova”
Daleka Republika Kazahstan, država gdje se spajaju Europa i Azija, površinom je najveća među bivšim sovjetskim republikama nakon Rusije, ujedno i deveta najveća zemlja na svijetu ali sa samo oko 16,5 milijuna stanovnika. Gotovo 50 puta je veća od Lijepe naše, a u Kazahstanu živi tek četiri puta više ljudi nego što je Hrvata unutar naših granica.
Njezina sjeverna granica s Rusijom duga je skoro 7.000 kilometara. Na istoku se proteže ka Kini, na zapadu ka Kaspijskom jezeru, a na jugu graniči za Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom. Najveći dio njegova teritorija čine slabo naseljene stepe koje se protežu od središnje Europe do Sibira.
Suvremeni Kazahstan zauzima regiju srednje Azije i danas je, kao kroz veći dio povijesti, nepoznanica za Zapad. Od pamtivijeka je bio pun misterija, ovdje su živjeli kasnije nestali narodi Skiti i Sarmati, Saki i Huni, a ni Aleksandar Makedonski ni Marko Polo nisu uspjeli ovdje prodrijeti.
– Ruski carevi zatvorili su zemlju za strance kada se carstvo proširilo prema istoku. Zatim su je Sovjeti zapečatili za još sedamdeset godina, sakrivali su je od očiju i ušiju Zapada, govori suputnik Galib u zrakoplovu Boeing 737-800 zrakoplovne kompanije Turkis Airlinesa tijekom 5,5 sati leta od najvećeg grada u Turskoj Istanbula do Astane, glavnog grada Kazahstana.
Velika zemlja, pet puta veća od Teksasa ili Francuske ili čak cijele zapadne Europe, prva u svijetu po površini bez izlaska na more, za koju se, pošteno rečeno, zna o Džingis-kanu i mongolskim hordama, Putu svile, stotina kilometara i kilometara otvorene stepe, kao domovini jabuke i tulipana, mjestu na kojem je prvi čovjek zajahao konja te u novije vrijeme po bogatstvu plina i nafte. Naime, u Kaspijskom jezeru nalazi se vjerojatno četvrtina svjetskih preostalih rezervi nafte.
– Pravo bogatstvo zemlje su zapravo njezini prirodni resursi ugljen, bakar, platina, zlato, a najveći je svjetski proizvođač urana, kaže Galib s kojim sasvim razumljivo razgovaram na mješavini ruskog i engleskog jezika, uz poneku hrvatsku riječ.
Kako se noću zrakoplov spuštao i približavao Astani, ocrtavali su se prvi svjetlosni obrisi ovog 14-godišnjeg “grada-tinejdžera”. Usred stepe uzdizale su se zgrade neobičnih futurističkih oblika kojih se ne bi postidio ni Dubai.
Baš kao što je Petar Veliki sagradio Sankt Peterburg a Filip II. u Španjolskoj iz sela stvorio Madrid, predsjednik Nursulutan Nazarbajev je posljednjih 14 godina uložio preko 10 milijardi eura i zapušteni stepski grad Akmolu pretvorio u glavni grad države, novu metropolu novog vijeka Astanu. Nadrealistički ravničarski grad sličan igrački postao je jedan od gospodarskih megalopolisa Euroazije, grad budućnosti u kojem su se u sintezi istočne i europske kulture sjedinili Istok i Zapad.
Zlatni otisak Nazarbajevljeve šake
Naravno, Astana je čudo usred stepe, grad letećih tanjura i najljepši grad u državi koja je prije 21 godinu kao republika izašla iz Sovjetskog Saveza, stekla neovisnost i krenula putem samostalnog političkog i ekonomskog razvitka. Astana je smjela, grandiozna i privlačna za mlade ljude željne uspjeha.
U samom središtu dominira spomenik Beyterek koji utjelovljuje tri filozofske komponente: zemlju, život i nebo. Simbol je čitavog Kazahstana, simbol kao što je Crveni trg u Moskvi ili Kip slobode u New Yorku. Toranj visok 97 metara predstavlja kazaško mitsko drvo života. On simbolizira kazaški mit o Samruku, svetoj ptici koja svake godine snese zlatno jaje u krošnju topole.
U unutrašnjosti te impozantne građevine, koju stanovnici zbog izgleda u šali nazivaju lizalicom ili “čupa-čups”, gradski je vidikovac i povišeni dio gdje je smješten zlatni otisak Nazarbajevljeve šake koja će u svakom slučaju definitivno obilježiti povijest i panoramu ovog mladog grada. Red za dodir šake je gotovo beskonačan, jer, navodno, donosi sreću i blagostanje. Kada se ruka stavi na dva kilograma zlata, mora se reći, osjećaj je neopisiv.
Neopisiva čuda
Kazaška metropola puna je nadrealnih građevina poput Plesne fontane, Piramida mira i harmonije, Slavoluka, nogometne, biciklističke, hokejaške i klizačke Arene te oceanarija Astana, kojim zadivljuju najzahtjevnije turiste. S njima su “u društvu” zgrade tirkizne boje, fontane, moderne poslovne i stambene zgrade, pozlaćene kupole džamija, ogromno svemirsko zdanje od stakla i čelika… I sve je to nastalo u 14 godina!
Piramida mira i harmonija poduprta je sa četiri čvrsta stuba, tzv. “rukama svjetskog mira”. U njoj je muzej, koncertna dvorana, ali i pomirbeni dom za većinu velikih svjetskih vjera. Panoramski lift omogućava onima koji to žele da uživaju u ljepoti zelenih terasa, Visećih vrtova Astane, kao i u igri svjetlosti koja se izlijeva s kupole na kojoj je oslikano 120 golubova koji simboliziraju čak 120 naroda u Kazahstanu. Fosterova piramida je vidljiva s obje obale Išima. Noću, njen vrh svijetli iznutra.
No, nije uvijek bilo tako. Astana, što na kazaškom znači glavni grad, to je i postala 1997. godine naslijedivši Almati ili Alma Atu. Izvorno ime vuče iz perzijskog izraza “Sveto mjesto”. Uvidjevši prednosti položaja, kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev odlučio je da će upravo Astana postati prijestolnica. Osim toga, Astana je nudila bolje uvjete za gospodarski razvoj. Gotovo preko noći postala je grad iz djela znanstvene fantastike, čemu su prema zamisli japanskog arhitekta Kishoa Kurokawe, pridonijeli najveći svjetski arhitekti današnjice, Sir Norman Foster i Manfred Nicoletti.
Poseban šarm cijelom gradu daju zgrade u obliku svemirskih letjelica, piramida, jaja i raznih neidentificiranih letećih i neletećih objekata. Arhitekti kao da su sasvim zaljubljeni u Disneyland Park ili su na desetine puta gledali “Zvjezdane staze”, Harryja Pottera i “Gospodara prstenova”.
Berlin Euroazije
Uspon i procvat pomalo nestvarne prijestolnice najbolje se može osjetiti u trgovačkim centrima, od kojih je kupovni centar Khan Shatyr, šator koji je projektirao Sir Foster. Pored centra na 140 tisuća četvornih metara tu su botanički vrtovi, tereni za mini golf a na njegovom posljednjem katu nalazi se plaža u zatvorenom, opremljena bazenom s valovima i pijeskom koji je uvezen s Maldiva.
Astana koja bi po priznanju svog glavnog urbanističkog planera, sad pokojnog Kishoa Kurokawe, trebala izrasti u “Berlin Euroazije”, glavni je izdanak želje predsjednika Nazarbajeva da svoju zemlju pozicionira kao regionalnu silu i svojevrsnog posrednika između Istoka i Zapada. U tome, čini se, i uspijeva.
Djevičanska polja, Mir, Poligon, Gulag
Tijekom 20. stoljeća Kazahstan je bio mjesto mnogih sovjetskih projekata, kao što su Hruščovljeva “Djevičanska polja” koja su imala za cilj da prostrane stepe, koje su uglavnom koristile za ispašu stoke, pretvore u žitorodne oranice, zatim svemirski centar “Mir”u Bajkonuru iznajmljenom Rusiji do 2050. godine, mjestu polijetanja Jurija Gagarina u Svemir “Poligon” u Semipalatinsku, sovjetskoj lokaciji s gotovo 500 atomskih, podzemnih i nadzemnih testiranja nuklearnog vojnog oružja, u tzv. miroljubive svrhe. Stotine tisuća žitelja pretvoreno je u pokusne kuniće, dok su znanstvenici proučavali potencijale i opasnosti nuklearnog oružja.
Tu je svakako i “Gulag” u nepreglednim stepama Kazahstana, pored ruskog Sibira zasigurno najpoznatijeg u nizu zloglasnih Staljinovih sustava radnih kampova, logora.
Radno vrijeme trgovina 24 sata
Gotovo svi trgovački i uslužni centri, trgovine, ali i uslužne djelatnosti u Astani rade svih 24 sata. U malom Espresso baru u ulici Mukhtar Auezov 2 popili smo makijato ravan talijanskome. Tu se može jeftino doručkovati, prolistati svi svjetski časopisi ili zaigrati šah. Barmen u hotelu King, Kirgistanac Jenis koji kao uglavnom svi konobari radi za plaću od 10 posto servisa, odmah uračunatih u račun za plaćanje, zna sve o muzejima, šoping centrima, sportskim i kulturno-zabavnim događajima i noćnom životu glavnog grada.
Džamija Nur-Astana
Džamija Nur-Astana najveća je džamija u srednjoj Aziji koja može primiti preko 5000 vjernika te 2000 izvan džamije. Islam je najrasprostranjenija religija u Kazahstanu, a prati je rusko pravoslavlje. Etnički Kazasi su uglavnom sunitski muslimani Hanefijskog mezheba.
Kazahstan predstavlja jednu od kulturno i etnički najbogatijih zemalja svijeta s oko 120 naroda, 30 etničkih skupina i vjerskih zajednica. Većinu populacije čine Kazasi (54 posto) i Rusi (30 posto), s još nešto Ukrajinaca, Nijemaca, Uzbeka, Tatara i Bjelorusa.
Besplatno školovanje u inozemstvu
Država godišnje izdvaja velike iznose za školovanje mladih u inozemstvu, jer smatraju da je obrazovanje mladih buduća snaga njihova napretka. Godišnje izdvajaju sredstva za šest, sedam tisuća stipendija za izvrsne studente i učenike koji odlaze na školovanje u SAD, Indiju, Švicarsku, Koreju.
Od pastira do predsjednika države
Nazarbajev je prešao dug put, od najstarijeg sina pastira u jednom udaljenom kazahstanskom selu do šefa države. Bio je radnik u čeličani, prije nego što je postao prvi sekretar Komunističke partije Kazahstana, a malo prije raspada Sovjetskog saveza, Mihail Gorbačov je planirao da ga postavi za potpredsjednika. Tri riječi-vodilje su mu: promišljenost, cjelovitost i dugoročnost.
Snježni leopard
Nazarbajeva zemlja ima samo jedan problem – ima 16,5 milijuna stanovnika, što znači da, statistički, oko 6 ljudi živi na jednom kvadratnom kilometru, u usporedbi s, recimo, Njemačkom, u kojoj na istom teritoriju živi u prosjeku 230 ljudi. Nazarbajev, međutim, ne misli da će to spriječiti Kazahstan da postane jedna od najmoćnijih država svijeta, euroazijski “Snježni leopard”. Republika Kazahstan je druga po broju investicija među državama na području nekadašnjeg SSSR-a. “Otac kazahstanske nacije” u dvadesetak godina uspio je privući više od 150 milijardi dolara investicija, a vanjski dug isplatiti 7 godina prije zadanog roka.