Mijaci sami režu pet hektara bresaka

Ovih dana je zahladilo i vrijeme je postalo primjereno godišnjem dobu. Poljoprivredni radovi jenjavaju, ali ima toga što se mora obaviti. Osim berbe maslina kojoj se je posvetila većina poljoprivrednika poslova ima u povrću, voćnjacima i podrumima.
  S povrćem u našem klimatskom podneblju posla je cijele godine. Oni koji nisu posijali kapulu, luk, bob i grašk mogu to obaviti u nekoliko narednih dana. Naravno tu je berba kupusa, kelja, kaula, blitve kao i vađenje mrkve, celera i peršina. Uskoro će se početi vaditi poriluk i brati kelj pupčar.  
Gnojidba i prskanje maslina
 Maslinari kada završe berbu neće moći bezbrižno uživati u mladom maslinovom ulju. Oni koji se odluče za gnojidbu maslina organskim gnojivima upravo sada to trebaju uraditi. Gnojidbu organskim gnojivima nužno je obaviti svake 3-4 godine unositi u tlo prema načelu “što više to bolje”. Izostanak ove gnojidbe, a uz optimalnu mineralnu može dovesti do žućenja i opadanja lišća, slabije rodnosti, sušenja izbojaka i slično. Najvažnije organsko gnojivo je stajsko gnoj koji ne smije biti u svježem stanju nego fermentiran. Kako na žalost, a pogotovo na otocima, ima sve manje domaćih životinja stajski gnoj je postao raritet. Vrlo dobra zamjena je za njega su koncentrirana humificirana peletirana stajska gnojiva koja na tržište dolaze pakovana u plastičnim vrećama većinom od 25 kilograma.  
Stajski gnoj mora se zakopati u tlo što bliže korijenju. U novije vrijeme stajski gnoj se polaže u jarke koji se kopaju od debla do kraja krošnje. Dubina jarka ovisi o tlu i u prosjeku je 20 do 30 centimetara. Prvo se kupaju jarci koji su nasuprotni. Za dvije godine druga dva jarka koji su u odnosu na prve pod kutom od 90 stupnjeva. Nakon četiri godine ponovo se kopaju jarci na mjestu gdje su bili prvi i tako redom.
Naravno oni koji nakon berbe maslina nisu obavili prskanje protiv bolesti paunovo oko trebaju obaviti što hitnije s nekim od pripravaka na bazi bakra.
 Rezidba voćaka
Uvjeren sam da su voćari obavili gnojidbu mineralnim gnojivima i da će također svoje voćnjake pognojiti organskim gnojivima. Nije gnojidba posao koji treba obaviti u voćnjaku. Uzgajivači breskve i nektarine ovih dana trebaju obaviti zaštitu svojih nasada protiv bakterioza. Pravi trenutak je za prskanje bakrenim pripravcima kada otpadne 50 posto lišća s krošnje. Prskanje treba ponoviti kada otpadne 90 posto lišća istim pripravcima.
Uz gnojidbu treba započeti s rezidbom. Alen i Mirko Mijac upravo su rezidbu započeli ovih dana.
-Pošto imamo nešto više od pet hektara nasada bresaka treba početi s rezidbom. Sve ćemo porezati otac Mirko i ja jer radnici su skupi, a kako neće cijele zime biti povoljnog vremena trebalo je početi s rezidbom, govori Alen.
Sveti Martin je prema običajima pretvorio mošt u vino što se je na primjeren način proslavio u vinogradima kontinentalne Hrvatske. Osim slavlja tradicija nalaže da je potrebno obaviti prvi pretok vina. Prvi pretok vina treba izvršiti kad je alkoholno vrenje završeno. To je vrijeme kad je sav šećer pretvorio u alkohol i ugljični dioksid i kad se mlado vino pročisti, to jest kad se stalože sve netopive tvari i nečistoće. U pravilu prvi pretok vina obavljamo 45 do 60 dana nakon berbe.
    – Ma tko je vidio pretakati vino prije proljeća, govori moj prijatelj Filip zvani Pilja iz Raštana koji je svratio u konobu brata Ivana da vidi “mudrijaše” koji pretaču vino. Sa sobom je donio bocu vina jer ne pije Ivanovo “sumporano vino.” Talog na dnu bačve ga hrani i daje mu snagu. Još samo da ga sumporim i tada će mi sigurno pući glava od jedne čaše. Ovako moje “eko vino” u kojem nema ništa nego što je Bog dao mogu popiti cijeli bocun govori Pilja predstavnik ekipe koja se protivi uporabi sumpornih pripravaka u podrumarstvu.
 Sumporenje vina
Sumporenje vina je obvezna mjera koju treba provesti najmanje 48 sati prije pretoka. Kalijev metabisulfit – vinobran ili sumporastu kiselinu neposredno prije upotrebe treba otopiti u desetak litara vina, uliti u bačvu i izmiješati. Ako je vino bistro, da izbjegnemo dizanje dobro je vinobran staviti u platnenu vrećicu tako da visi u polovici bačve 2 do 3 dana prije pretoka.
Da li prvi pretok mladog vina provesti otvoreno ili zatvoreno, mišljenja stručnjaka u tome se razilaze, jer jedni smatraju da je za sortna vina bolje provesti zatvoreni pretok, kako bi se što više sačuvale mirisne tvari vina. Za stolna vina kakva su gotovo sva u našim konobama treba obaviti otvoreni pretok kako bi se ubrzao proces dozrijevanja vina. Otvoreni pretok mladog vina moramo provesti i onda kada opazimo da je vino poprimilo miris na trula jaja – sumporovodik i ako je provrelo vino ostalo sluzavo. Da bismo razbili sluzavosti koja je uvjetovana radom bakterija, moramo takvo vino otvoreno pretočiti uz što jače zračenje i mlaćenje brezovom metlicom. Jedan od načina je taj da vino pretačemo pumpom, a na izlazno crijevo od pumpe pričvrstimo nastavak ružu – tuš za zalijevanje vrta.
Vino u pravilu treba pretakati za vrijeme visokoga barometarskog tlaka, kad meteorolozi najavljuju anticiklonu. Vina koja posjeduju strani miris – sumporovodik treba pretakati pred kišu ili za vrijeme kiše, jer je tada otpuštanje stranih mirisa intenzivnije.
Nakon provedenog prvog pretoka treba očekivati prirodan proces stabilizacije vina. Ako se vina teško ili nedovoljno bistre treba provesti bistrenje bentonitom u kombinaciji sa želatinom.