Ove godine rođeno troje djece s apstinencijskim sindromom!

Pojavi se povraćanje, proljev, otežano disanje, šmrcanje, kihanje, dijete se grebe po tijelu i nogicama… “Skidanje” traje u prosjeku tridesetak dana, a kad znamo na vrijeme, mnogi simptomi se mogu spriječiti, ističe dr. Linda Pavić, voditeljica Odjela neonatologije zadarske Opće bolnice

Tijekom 2010. godine u Zadru je rođeno šestero djece s novorođenačkim apstinencijskim sindromom. Sve trudnice su bile na supstitucijskoj terapiji i bile su registrirane u Službi za prevenciju ovisnosti, a pet ih je bilo najavljeno u Rodilište. Jedna nije jer je prestala dolaziti u Službu kao apstinentica, ali u međuvremenu je ipak nešto uzimala. Ove godine je do kraja studenog u Zadru bilo tri takva poroda, a u Hrvatskoj se godišnje rodi 45-50 djece s apstinencijskim sindromom.
Slušati struku
Otkriveno je to na javnoj tribini “Zdravlje trudnica i novorođene djece u svijetu bolesti ovisnosti” u Gradskoj knjižnici koju je na kraju Mjeseca borbe protiv ovisnosti organizirala Služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje pri Zavodu za javno zdravstvo Zadar. Tribinu je moderirala Ana Marušić, a sudjelovale su dr. Marija Pupić-Bakrač, specijalist epidemiologije i voditeljica Službe za prevenciju, dr. Milka Hoti-Matešić, specijalist ginekologije i opstetricije te dr. Linda Pavić, specijalist pedijatrije i neonatologije.
Tribina je, između ostalog, organizirana da bi o problemu ovisnosti, liječenju i supstitucijskoj terapiji, a posebno o trudnoći ovisnica i novorođenačkom apstinencijskom sindromu progovorila upravo struka, jer kako su rekle sudionice, o tome u medijima često izlaze neispravne informacije.
– S trudnicama imamo dodatne postupke poput pretraga na krvlju prenosive bolesti. Motiviramo ih na redovite ginekološke preglede, razgovaramo o budućem roditeljstvu i najavimo ih na Odjel ginekologije nekoliko tjedana prije termina zajedno s informacijama o dijagnozama, terapiji i serostatusom, kazala je dr. Pupić-Bakrač.
Dr. Milka Hoti-Matešić s Odjela ginekologije istaknula je da je prije svega važna suradnja trudnica s primarnim ginekologom.
Bez stigme, ali sa sindromom
– Može se dogoditi da ginekolog ne zna da trudnica uzima terapiju. U svakom slučaju, posljedice su puno blaže kad je trudnica na supstitucijskoj terapiji, iz mog iskustva posebno na subotexu, nego kad je na heroinu. U zadnje vrijeme se trudnice pod terapijom dobro kontroliraju, korektne su i imaju pozitivan stav, ali imali smo i jedan slučaj kad je žena u bolnici čuvala trudnoću i nekim svojim kanalima uspjela nabavljati i uzimati određena sredstva. Bolnica je otvorena ustanova i to joj je uspjelo. Tako je rodila troje djece, a kakva je bila u trudnoći, takva je danas i majka, s obzirom na to da je sve troje djece udomljeno. Sreća da su zdrava, rekla je dr. Hoti-Matešić, dodajući da u bolnici ovisnice i njihovu djecu nitko ne osuđuje i nikako nisu “obilježene”.
A da bi djeca ostala zdrava, jako su važni informiranost liječnika o stanju pacijentice, pravilno dozirana terapija i nadzor.
Kako kaže dr. Pavić, dogodilo se jednom da je tek patronažna sestra utvrdila apstinencijski sindrom kod djeteta jer trudnica ni ginekologu ni u rodilištu nije rekla da je na terapiji. A ako se ne reagira na vrijeme, simptomi su puno gori.
– Simptomi se javljaju od 48 sati poslije poroda, a čak i do dva tjedna kasnije. Posljedice mogu biti smanjena porođajna težina, manji opseg glave. Pri apstinencijskom sindromu djete ima blagi tremor, nemirno je, razdražljivo, kratki su periodi spavanja, jako sisa i nema dobru koordinaciju između sisanja i gutanja. Pojavi se povraćanje, proljev, otežano disanje, šmrcanje, kihanje, dijete se grebe po tijelu i nogicama… “Skidanje” traje u prosjeku tridesetak dana, a kad znamo na vrijeme, mnogi simptomi se mogu spriječiti, ističe dr. Pavić.
Kasnije posljedice kod djece mogu biti motorna disfunkcija, poremećaji u ponašanju i učenju…

Većina ovisnika je u reproduktivnoj dobi

Služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje godišnje ima 600 pacijenata iz Zadarske županije. Kako kaže dr. Pupić-Bakrač, njih 70 posto živi u svojoj primarnoj obitelji, ali one su većinom disfunkcionalne i teško je provesti obiteljsku terapiju. Između 20 i 25 posto pacijenata je u braku, a ostatak u izvanbračnoj zajednici. Trideset i pet posto njih su roditelji. Kako se moglo čuti na tribini, svaki život i svaka trudnoća su dragocjeni, posebno zato što hrvatsko stanovništvo stari, a natalitet je loš.
Od pacijenata je 80 posto muškaraca, 20 posto žena. Njihova dob je prosječno 36 godina, a to su upravo reproduktivne godine.
Ono što je dobro da broj novoregistriranih pada.
– Tijekom prošle godine smo devet osoba doveli do apsolutne apstinencije, a petnaestak naših pacijenata je u terapijskim zajednicama. Oko pola naših pacijenata uz ovisnost ima još dijagnoza. Uz farmakoterapiju radimo na psihoterapiji, prevenciji infekcija, socijalnoj intervenciji, obiteljskom pristupu. Nakon detoksifikacije i dalje smo potpora, kontrolira se pacijent, radi se na resocijalizaciji… Liječenje je težak i dugotrajan proces i ne uspije uvijek, ali Služba za prevenciju sigurno nije mjesto gdje se samo dijele heptanoni, ponovila je dr. Pupić-Bakrač.

Sve više zlopotrebe droge među maloljetnicima

U povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti, Sandra Poljak Jurinčić, policijska službenica za prevenciju, navela je statističke pokazatelje kaznenih djela zloupotrebe opojnih droga na području Policijske uprave zadarske, s posebnim osvrtom na maloljetnike i mlađe punoljetnike.
Maloljetnici su 2010. počinili 13 kaznenih djela zloupotrebe, to jest 44 posto više nego prethodne godine, dok su u prvih 11 mjeseci ove godine počinili 20 kaznenih djela, što je dva puta više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Osim toga, od svih kaznenih djela koja su mlađi punoljetnici (18 do 21 godinu) počinili tijekom prošle godine, najveći postotak, oko 15 posto, otpada upravo na zloupotrebu opojnih droga.
To je istaknuto i na predavanjima koja su u suradnji sa Službom za prevenciju ZJZ-a Zadar, policijski službenici održali za roditelje učenika Osnovnih škola Privlaka, Smiljevac, Šimuna Kožičića Benje i Zadarski otoci. To je dio aktivnosti koje se provode prema Nacionalnom program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom te u sustavu socijalne skrbi 2010. – 2014. koji je izdao Vladin ured za droge.