Spomen na čin koji je Dalmaciju spojio s Hrvatskom, a Zadar s njegovim zaleđem

Prigodnim programom i izložbom dječjih likovnih uradaka, u samostanu Sv. Frane obilježena je jučer 659. obljetnica potpisivanja Zadarskog mira. Organizator obilježavanja petu je godinu za redom Osnovna škola Zadarski otoci. Svojim projektom Muzej u školi Zadarski otoci žele naglasiti potrebu za očuvanjem kulturne baštine grada i njegove županije. Uvećana kopija ugovora nalazi se na zidu u ulazu škole, te je jedan od simbola škole i njenog duha mira.
Potpisan u samostanu
Muzej u školi, kojem je geslo „Baština i kultura mira”, svake godine obilježava ovaj događaj pod koordinacijom voditeljice Anamarije Botice Miljanović. Glavni pokretač obilježavanja Zadarskog mira je fra Jozo Sopta, koji je priredio za tisak knjigu Zadarski mir, izdanu u povodu 650. obljetnice. Za tu priliku po preslik ugovora o Zadarskom miru išao je u Veneciju. Dokument je goticom na pergament prepisala pok. časna sestra Benedikta Asja Perinčić iz Samostana sv. Marije u Zadru. Preslik na koži, kao i spomen ploča, čuvaju se u sakristiji samostana Sv. Frane, gdje je mir i potpisan.
Jučerašnjim događajem željela se skrenuti pozornost mladima, ali i zadarskoj javnosti, na povijesnu važnost Zadarskog mira za Zadar i čitavu regiju. Potpisan je 18. veljače 1358. baš u samostanu sv. Frane u Zadru, između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. i Mletačke republike. Kako je u uvodu rekao gvardijan samostana fra Anselmo Stulić, simbolički je to bio povratak Zadra i Dalmacije matici Hrvatskoj.
– Mir je potpisan u samostanu Sv. Frane u Zadru jer je Sv. Franjo Asiški bio veliki pobornik mira. Navijestio je i sultanu u Jeruzalemu mir, a on je to prepoznao i zamolio ga da se pomoli za njega kako bi mogao pravedno vladati. No Sv. Franjo nam kaže da prije svega moramo imati mir u svojoj duši i svatko od nas mora donijeti odluku da biti vuk u sebi, rekao je fra Anselmo.
Presudan događaj za nacionalni identitet
– Zadarski mir je zadarski dragulj, važno povijesno i duhovno događanje i jedan je od najznačajnijih duhovnih, kao i materijalnih spomenika grada, rekao je fra Drago Ljevar. Ludovik I. Anžuvinac u samostanu Sv. Frane s mletačkim duždom 1358. g. sklopio je glasoviti dokument kojim se Mletačka Republika morala odreći posjeda u Dalmaciji. Ovo je i presudan događaj za hrvatski, nacionalni identitet Zadra. Dalmacija se spaja s Hrvatskom, a Zadar je povezan sa svojim zaleđem, s kojim razvija zajednički život, uživa potpunu samostalnost.
Nakon Zadarskog mira uslijedilo je Zlatno doba Zadra, kao najvećeg i najrazvijenijeg grada u golemom kraljevstvu Ludovika. Iz tog vremena je i Dominikansko sveučilište iz 1396. g., jedno od prvih europskih visokih učilišta i temelj Zadarskog sveučilišta. O Zadarskom miru i trijumfalnom ulasku kralja Ludovika Velikog u Zadar gdje ga dočekuju zadarski nadbiskup i knez, svjedoči i znamenita škrinja sv. Šimuna.
U programu su nastupili violinistkinja Klara Čop, recitatori iz 4.C OŠ Zadarski otoci i Nika Radetić iz OŠ Šimuna Kožičića Benje. Pjesmu Dite Zadarsko otpjevao je dječji zbor iz DV “Radost”, PO Bili Brig i grupa Bubamarice. Prvašić Filip Miljanović odsvirao je na harmonici Odakova Dva pjetlića, a Jakov Maté Studiju na gitari. Molitvu sv. Franje izmolili su učenici 8.C OŠ Zadarski otoci. U samostanskom atriju priređena je i izložba likovnih radova.