Neandertalci su bili – pametni!

Imali su i oni svoje tajne, ali mi ćemo pričati o onome što su za nas i danas još uvijek njihove tajne. Istraživanja o neandertalcima provode se već dugi niz godina i predmet su zanimanja mnogih znanstvenika. Oni pripadaju razdoblju paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba, a srednji paleolitik je, mogli bismo reći, njihovo razdoblje. Posljednja dva desetljeća postali su vrlo popularni – zaključio je duhovito prof. dr. sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
On je naime, jučer u zadarskom Arehološkom muzeju održao iznimno zanimljivo predavanje pod nazivom – Tajne neandertalaca.
Neandertalce vežemo, kako je nastavio ovaj znanstvenik, uz ledeno doba i zbog toga su bili jako dobro prilagođeni hladnoj klimi i ponešto drugačiji od nas.
– Prema dosadašnjim istraživanjima i onome što danas znamo, imali su golemo, mišićavo tijelo i veliku lubanju i pomalo su sličili na Eskime. Dakle, imali su “zbijena” tijela i recimo, širok nos. Ako je netko poživio 40 godina, to je bilo super. Bili su jako spretni u izrađivanju kamenog alata, a poznato je da su već tada imali 60-tak tipova raznog alata. Bili su pametni – ispričao je među ostalim prof.dr.sc. Ivor Karavanić.
Nastavio je potom, kako svako važnije otkriće vezano za neandertalce privlači veliku pozornost znanstvenih krugova, ali i šire javnosti. Danas se o tim ljudima i njihovu životu puno zna, zahvaljujući novijim interdisciplinarnim znanstvenim istraživanjima i predanom radu mnogih istraživača u razdoblju duljem od stotinu godina. Neandertalci, premda drugačiji od nas, imali su u ponašanju vidne sličnosti s nama modernim ljudima, a dolazilo je i do međusobnih susreta, ponegdje i suživota, prije nego što su neandertalci nestali.
 – Posljednjih je desetljeća ubrzan razvoj znanosti omogućio odgovore na mnoga pitanja, ali time ljudska žeđ za znanjem nije prestala. Štoviše, rješavanje raznih nedoumica primjenom novijih metoda, otvorilo je prostor za postavljanje novih pitanja kao što je primjerice, zašto su neandertalci prvi u povijesti čovječanstva pokopavali svoje mrtve, jesu li vjerovali u zagrobni život, jesu li poznavali glazbu, zbog čega nisu slikali i izrađivali skulpture…- rekao je prof. dr. sc. Ivor Karavanić.
Njegovo predavanje održano je u sklopu edukativne, muzejske akcije s programom pod nazivom Tragom prapovijesnih tajni, koja je dio 22. akcije kojom se u Hrvatskoj obilježava Međunarodni dan muzeja. Svake godine muzejske sudionike povezuje jedna tema, koju svatko predstavlja na svoj način, a ove godine zajednička tema su Tajne. Zadarski muzej svojim dijelom akcije kroz razne sadržaje javnosti predstavlja najstarije razdoblje ljudske prošlosti.
Na sam Međunarodni dan muzeja, koji se kao i svake godine obilježava 18. svibnja, posjetitelje očekuje besplatan ulaz, uz popust na publikacije i suvenire i u zadarskom Arheološkom muzeju.