Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Samozatajni matematičar koji je teoriji brojeva pokazao novi smjer

17.07.2012. 22:00
Samozatajni matematičar koji je  teoriji brojeva pokazao novi smjer


Od djetinjstva su me privlačile brojke i matematika. Tu ljubav prema matematici su podržavali i razvijali moji roditelji te moj prvi učitelj, Slobodan Maroja
Deseti svibnja ove godine  Hrvatska akademija znanosti  i umjetnosti proglasila je akademikom Andreja Dujellu.  Ovaj korijenima Stanarac rodio se u Puli, odrastao u  Novigradu i Zadru, danas  živi u Zagrebu, a cijeli život  “rastura” matematiku.
Na službenim stranicama  HAZU-a o njemu piše:
“Andrej Dujella rođen je  1966. godine u Puli. Diplomirao je matematiku na  Matematičkom odjelu PMF-a  u Zagrebu 1990. godine. Magistrirao je 1993. godine, a  doktorirao 1996. godine. Od  tada je zaposlen na Matematičkom odjelu (sada Odsjeku) PMF-a u Zagrebu,  gdje i danas radi kao redovni  profesor u trajnom zvanju.  Prof. Dujella dobitnik je Nagrade Hrvatskog matematičkog društva 2000. godine  kao najistaknutiji mladi  znanstvenik u Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje za četverogodišnji period između  dva hrvatska matematička  kongresa. Dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije  znanosti i umjetnosti 2003.  godine te Državne nagrade za  znanost 2006. godine. Voditelj je Zajedničkog  sveučilišnog doktorskog studija matematike. Izvršni je  urednik znanstvenog časopisa Glasnik matematički.  Bio je voditelj niza međunarodnih i domaćih projekata.  U dva navrata bio je predstojnik Zavoda za algebru i  osnove matematike i član  Matičnog odbora za polje  matematika, a sada je član  Područnog znanstvenog vijeća za prirodne znanosti te  član Uredništva časopisa ISRN Computational Mathematics.”
Prije nekoliko mjeseci HAZU vas je proglasila akademikom, jeste li to očekivali?
– Kad sam prvi put čuo za  mogućnost da bih mogao biti  predložen za članstvo u Akademiji, bio sam pomalo iznenađen i jako uzbuđen. Sama nominacija u kojoj su  sudjelovali najugledniji hrvatski matematičari akademici Sibe Mardešić, Josip  Pečarić i Marko Tadić je za  mene bila ogromno priznanje. Prijedlog Razreda na matematičke, fizičke i kemijske  znanosti za moj izbor mislim  da je bio jako dobro argumentiran, tako da sam izbor na Skupštini HAZU i nije  bio veliko iznenađenje. 
Koliko Vam u životu ili  karijeri znači da ste proglašeni akademikom?
– To je svakako veliko priznanje za moj dosadašnji  znanstveni i stručni rad. I to  ne samo meni, nego i svim  mojim učiteljima, profesorima i suradnicima. Posebice svim mojim brojnim  koautorima. Priznanje je to  i mojoj obitelji za odricanje,  podršku i razumijevanje.
Istraživanja eliptičkih  krivulja
Negdje sam pročitala da  ste jedini živući zadarski  akademik, smatrate li da je  taj omjer opravdan?
– Čini mi se da ta informacija nije točna. Akademik Goran Filipi je rođen  u Zadru, a uz Zadar, te  Sveučilište u Zadru vezani  su i akademici Pavle Dešpalj,  Ivan Aralica, Nenad Cambi i  Radoslav Tomić.
Gradski vijećnik Branko  Dukić predstavio je Vaš  uspjeh zadarskom Gradskom vijeću, a predsjednik  Vijeća Živko Kolega obavezao se poslati Vam i  službenu čestitku. Jeste li ju  dobili i što u njoj stoji?
– Upoznat sam s tom  inicijativom i zahvaljujem  se svom školskom kolegi  doktoru Branku Dukiću na  njoj. Moguće da je službena  čestitka u međuvremenu stigla na moju adresu u Zagrebu, ali od tamo sam  odsutan zadnjih nekoliko  tjedana.
Kako su, zahvaljujući Vama, napredovala istraživanja eliptičkih krivulja?
– Uh, na ovo pitanje nije  lako ukratko odgovoriti.  Eliptičke krivulje su krivulje  3. stupnja koje imaju svojstvo da svaki pravac povučen  kroz dvije točke na toj krivulji siječe krivulju u točno  još jednoj točki. Ta se činjenica može iskoristiti za definiciju operacije zbrajanja  točaka na eliptičkoj krivulji,  uz koju eliptička krivulja  postoje abelova grupa. Ta  struktura je vrlo važna u  matematici (teoriji brojeva,  algebarskoj geometriji, kompleksnoj analizi), ali i u  njezinim primjenama, primjerice u kriptografiji (šifriranju). U slučaju eliptičkih  krivulja nad racionalnim brojevima, važno je pitanje koliko velik može biti rang  (broj generatora grupe). I tu  sam ja imao nekoliko znanstvenih doprinosa (pronašao  sam eliptičke krivulje rekordnog ranga u nekoliko kategorija), a održavam i web  stranicu na kojoj su prikupljene informacije o trenutačnim rekordima vezanim  uz rang eliptičkih krivulja.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU