Vlak je uvijek brži

Uz mali oprez pješice prijeći preko pruge i izvan pružnog prijelaza nije velika opasnost, jer se izdaleka čuje vlak koji dolazi. Međutim, kad si u vozilu uopće ga ne čuješ, govore mještani Škabrnje
Od preko 1.500 pružnih prijelaza u Hrvatskoj, svjetlosne i zvučne signale te polubranike ili branike ima njih nešto više od jedne trećine. Sad zamislite kakvu pustolovinu proživljavaju stanovnici “preko pruge” prilikom prelaska u “onaj tamo svijet, preko pruge”.
– Ako me sjećanja ne varaju, na bibinjskim tračnicama koje presijecaju selo na dva dijela, poginulo je sedmero mještana. Mnogo ih je ozlijeđeno, posljednji je bio sumještanin prije godinu dana dok je svojim renaultom prelazio prugu, govori 67-godišnji Ante Frleta.
Vitalni Bibinjac nije mogao sakriti tugu s lica dok je govorio o stravičnoj nesreći prije 15-ak godina kad su u sudaru s vlakom smrtno stradala trojica mladića, dvojica braće iz Bibinja i mladić iz Zadra.
Zaustavni put od 700 do 1.500 metara
– Vlast nam je obećala premještanje pruge vrijedno preko 200 milijuna kuna. Sad i sami ne znamo što od toga biti, govore nam žitelji u Tutinovima, Bibinjci koji žive tik uz željezničku prugu. Ipak, prije dva mjeseca započela je provedba postupka utjecaja na okoliš izmještanja željezničke pruge Knin – Zadar – obilaznica naselja Bibinje u dužini od oko sedam kilometara.
Većina stradalih na željezničko-cestovnim prijelazima su vozači i putnici u automobilu. Vlak uvijek ima prednost, nerijetko je težak i do 2.000 tona, ima zaustavni put koji ovisi o brzini, od najmanje 700 do 1.500 metara. Nesreće se i dalje događaju pa je neprestano potrebno upozoravati sudionike u prometu na opasnosti pri prelasku pruge.
– Uz mali oprez pješice prijeći preko pruge i izvan pružnog prijelaza nije velika opasnost, jer se izdaleka čuje vlak koji dolazi. Međutim, kad si u vozilu uopće ga ne čuješ. Pružni prijelazi su vozačima noćna mora, govore nam Škabrnjanci nasuprot željezničke postaje u ovom ravnokotarskom mjestu.
– Kad prelaziš preko pružnih prijelaza zaštićenim samo prometnim znakom STOP i Andrijinim križem, uvijek si u opasnosti. Takvi prijelazi predstavljaju potencijalnu opasnost, dok se pitanje o stanju sigurnosti na prijelazima aktualizira, nažalost, samo kada se nešto dogodi, govore nam u Ivkovićima u Prkosu, do kojih trebaš prijeći baš takav pružni prijelaz.
Najopasnije lokalne ceste i putevi
Posljednja se tragedija dogodila prije nekoliko dana nedaleko od groblja u Škabrnji, na križanju poljskoga puta i željezničke pruge obilježene Andrijinim križem. Poginuo je 56-godišnji Škabrnjanac, a njegov sin teško ozlijeđen.
– Mišljenja sam da se ovdje mora prozvati i Hrvatske željeznice, koje bi trebale pokazati veću odgovornost i više ulagati u sigurnost pružnih prijelaza. Tragedija se zaboravi, dok opet za godinu-dvije netko ne nastrada. Toliko smo tragedija doživjeli od početka Domovinskog rata do danas da nas je ova posljednja jednostavno dotukla, jada se Bilaverka iz Škabrnje.
Najopasniji su nepregledni prijelazi, posebice na lokalnim cestama i putovima na njive.
– Kad bi svi prijelazi preko pruge bili osigurani svjetlosnim i zvučnim signalima, ni tada ne bi bila ostvarena potpuna sigurnost, jer neopreznih i neodgovornih uvijek ima, govori nam čovjek iz automobila vinkovačkih registracija na parkiralištu nasuprot benzinske postaje u Galovcu, tek 100-tinjak metara od suvremenog, prije nepune dvije godine u potpunosti moderniziranog pružnog prijelaza
Mnogi vozači, a još više pješaci, neoprezno ulaze u rizik, računajući da se njima to neće dogoditi, da vlak neće proći tračnicama kad prelaze preko pružnog prijelaza. U takvoj igri netko uvijek nastrada. Rješenje su sigurne brklje te podvožnjaci i nadvožnjaci.
– Vlak koji vozi na relaciji između Zadra i Benkovca ovuda prođe pet ili šest puta svaki dan. Još davno je tu poginuo Srećko Tintor, prisjeća se 78-godišnja Ana Klarica, čija je kuća nedaleko od pružnog prijelaza za Raštević i izletišta Kličevica.

Za pružne prijelaze treba 880 milijuna kuna

Željezničko-cestovni prijelazi predstavljaju neuralgičnu točku u željezničkom sustavu, jer se tu događa najviše nesreća i ima najviše žrtava. Programom rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza u Republici Hrvatskoj od prije nepune tri godine obuhvaćena su 1032 prijelaza. Predviđeni rok za rješavanje ove problematike je 15 godina, a procijenjena vrijednost cjelokupnoga programa iznosi 886,5 milijuna kuna.