Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Nakon parangala, naplaćivat će se vrše i ferali?

18.01.2017. 23:00
Nakon parangala, naplaćivat će se vrše i ferali?


Javna rasprava o izmjenama Zakona o morskom ribarstvu je  u tijeku i traje do 5. veljače. Otočni sabor je iščitavanjem tog zakona uvidio da će se, ukoliko zakon prođe, gotovo svi ribolovni alati u sportsko- rekreacijskom ribolovu naplaćivati. Do sada se, što se tiče rekreacijskih  dozvola, samo parangal naplaćivao dodatno, a sad bi se, prema novom  prijedlogu zakona, dodatno plaćala i upotreba vrše, ferala i još nekih alata, istaknuo je Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora o aktualnim izmjenama Zakona o morskom ribarstvu, kojim bi, ukoliko prođe, mnogi  rekreativni ribolovci i žitelji otoka bili oštećeni.
Naime, oni koji su se rekreativno bavili ribolovom do sada su mogli za  500-njak kuna kupiti godišnju dozvolu, dok će, ukoliko zakon prođe, dodatno plaćati ako žele koristiti vrše, parangal ili feral…
Barić je istaknuo da iz zakona nisu uspjeli isčitati što je s vlasnicima  povlastice za mali ribolov, koji su dobili dozvolu za rekreacijski ribolov  plus parangal besplatno. Dodao je da su se javili u raspravu sa zahtjevom  da svi vlasnici rekreacijske dozvole, koju su dobili temeljem povlastica za  mali ribolov, i dalje imaju bespltano sve alate koji spadaju pod rekreacijski ribolov.
 – Otočni sabor je također zatražio i da se nadopuni članak 27. kojim se  uređuje sportsko-rekreacijski ribolov. Naime, želimo da se u zakon uvrste i tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu. Naime, tradicijski ribolov na otocima i priobalju ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i smatramo da ga kao takvog treba uvrstiti u Zakon  o morskom ribarstvu kako bi ga se zaštitilo. Ministar bi trebao, uz konzultacije s ministarstvom kulture, donijeti posebni pravilnik o načinu ribolova pod tom kategorijom. Smatramo da je ovo nova kategorija koju bi  trebalo omogućiti, zaključio je Barić.
Također je dodao da su od Vlade RH i resornog ministarstva tražili da  se u ministarstvu oformi uprava za otoke, jer su sada otoci bili na razini  sektora. Kazao je da su nedavno dobili potvrdu ministrice regionalnog  razvoja i fondova Europske unije da se formira uprava za otoke, te njen  ustroj kako bi se na višoj razini vodila briga o otocima. Inače ovo je dogovoreno još s bivšim ministrom i predsjednicom Grabar Kitarović kad  je bila u Zadru. Zaključci su tada bili da će se ići u izmjenu Zakona o otocima, da će ministarstvo dobiti upravu za otoke, i da će se ići s izmjenom  zakona o regionalnom razvoju, odnosno da će se promijeniti indeksacija  otoka.
Ove prve dvije stvari su se počele ispunjavati, a indeksacija još nije  krenula.
– Pokrenule su se izmjene Zakona o otocima koji bi otočanima trebao  donijeti poreznu olakšicu i olakšati gospodarstvenicima na otocima. U  tijeku je izrada analitičke podloge kojom bi se dokazalo da je potrebna  kompletna izmjena postojećeg zakona iz kojeg nam najviše smeta što se  ne provodi. Naime, u zakonu imamo kategorizaciju otoka, ali taj se članak ne koristi u nikakvim drugim zakonima, ni pravilnicima, posebno u  Zakonu o regionalnom razvoju, gdje također nije implementiran. Događa se da se onda otoci indeksiraju kao visoko razvijeni, što je suprotno  stvarnom stanju na terenu. Ovo stvara problem jer se na temelju krive  indeksacije gube bodovi na natječajima. Ovo najviše osjećaju otoci koji  pripadaju gradovima Zadru, Šibeniku i Dubrovniku i stoga se vode kao  visoko razvijeni. Oni automatski imaju poteškoća oko javljanja na natječaj gdje traže indeks razvijenosti zbog čega gube bodove, što kao pojedinici, što kao jedinica lokalne samouprave, pojasnio je Barić.
Najavio je da krajem siječnja očekuju sastanak kod ministra poljoprivrede na temu pravilnika za mjere ruralnog razvoja gdje će, između ostalog, tražiti da se u sve natječaje stavi stavka specifičnost življenja, koja  nosi dodatne bodove.
Kod ministra će razgovarati o uvođenju tradicijskog ribolova u praksu.  Razgovarat će i o problemu oko korištenja plavog dizela za stanovnike  Kornata. Naime, oni ne smiju koristiti plavi dizel za dolazak do svojih  parcela na kornatskim otocima, pa žele da im se to omogući.