Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Lički turizam svodi se na Novalju i Plitvička jezera

18.04.2012. 22:00
Lički turizam svodi se na Novalju i Plitvička jezera


Posebna je priča ruralni turizam koji nikako ne uspijeva zaživjeti u ovom kutku Hrvatske punom prekrasnih sela. Osnovni je razlog premalo stanovnika, smatra Ivan Radošević


Turizam u Ličko-senjskoj županiji jedan je od strateških elemenata koji bi trebao pridonijeti razvoju ove prostorno najveće, ali i najslabije nastanjene hrvatske županije. Tu je više od polovice hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode. Nacionalni parkovi Plitvička Jezera, Paklenica i Sjeverni Velebit, te Park prirode Velebit golemi su turistički potencijal, no pravo je pitanje jesu li dovoljno iskorišteni. Upravo Plitvička Jezera s više od milijun posjetitelja godišnje daleko su najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Od direktora Županijske turističke zajednice Ivana Radoševića doznajemo da se lički turistički potencijal ove godine predstavio na sajmovima Utrechtu, Beču, Londonu, Amsterdamu, Münchenu, Lyonu i Madridu pri čemu su im partneri Nacionalni park Plitvička jezera, HGK-Županijska komora Otočac te lokalne turističke zajednice.
Tijekom travnja i svibnja planirane su road show prezentacije u Olomoucu, Brnu, Linzu, Budimpešti, Mariboru i Bologni. Inače, lički turizam već desetak godina bilježi stalni porast u broju dolazaka i noćenja turista, no ponajviše zbog toga što su dotadašnji pokazatelji, primjerice do 2005. godine bili jako, jako niski. Usprkos stalnom porastu svih turističkih pokazatelja Lika na turističkoj karti Hrvatske, bez obzira na prirodna bogatstva i resurse, predstavlja premalo.
– Nažalost, zbog gospodarske krize, a i nepovoljnijeg položaja Ličko-senjske županije naspram primorskih županija, veće kapitalne investicije su nas zaobišle, govori Radošević.
Povoljni uvjeti
Inače, nacionalno ministarstvo turizma s HBOR-om dogovorilo je kreditni okvir veći od milijardu kuna koji bi se ove godine trebao investirati u hrvatski turizam, no opet u županijskoj turističkoj zajednici ne nude konkretan odgovor, jedino kažu da čine sve kako bi spomenuti program predstavili potencijalnim investitorima.
– Nadamo se da će investitori kroz ove povoljne uvjete, osobito na području posebne državne skrbi, u koje spada i Lika investirati kako u postojeće, tako i u nove kapacitete, zaključuje Ivan Radošević.
Posebna je priča ruralni turizam koji nažalost nikako ne uspijeva zaživjeti u ovom kutku Hrvatske prepunom prekrasnih sela. Ni to nije iskorišteno. Radošević osnovni razlog tome vidi u činjenici da Lika ima ionako premalo stanovnika, a pogotovo na selu i ističe da tu turistička zajednica malo može napraviti kako bi pokrenula razvoj seoskog turizma. I župan Milan Jurković razloge za slabo razvijen ruralni turizam pronalazi u niskoj gustoći naseljenosti i lošoj demografskoj strukturi.
– Očekujem da će uspješna realizacija većeg broja započetih malih i velikih visokokvalitetnih privatnih turističkih projekata potaknuti brži razvoj sličnih projekata u okruženju kao i povezivanje subjekata međusobno, kaže župan Jurković.
Brendiranje
Golemi lički prirodni potencijali moraju se turistički bolje iskoristiti. Jer osim nacionalnih parkova i parkova prirode Lika ima i druge, možda manje poznate vrijednosti, koje bi se trebale, kako se to moderno kaže, brendirati. A to je posao za turističke djelatnike. Koliko se primjerice promovira da je rijeka Lika po dužini druga europska ponornica, da je pod pećinskim parkom Grabovača četvrtina od ukupnog broja hrvatskih speleoloških objekata, da se na području Like nalazi i dio prekrasne, a potpuno neiskorištene rijeke Une. U hotelu Velebno na Baškim Oštarijama ne tako davno pripremali su se i poznati hrvatski sportaši, postojalo je skijalište, a danas sve to propada. Tu su i Memorijalni centar genijalnog Nikole Tesle, rodna kuća oca domovine dr. Ante Starčevića, ali i brojna druga materijalna i nematerijalna dobra. A što je sa ličkom janjetinom, šljivovicom, ličkim krumpirom? Mogu li oni postati gospodarski i turistički brand? Sve su to potencijali, ali danas se nažalost lički turizam svodi na Novalju i Plitvička Jezera.


Ukupno 32.000 turističkih kreveta




U proteklih deset godina ukupan broj turističkih kreveta povećan je za 43 posto i tako danas Ličko-senjska županija raspolaže sa ukupno 32.000 postelja. Od toga 69 posto nalazi se u privatnom smještaju. Većina hotela izgrađena je u prethodnih nekoliko godina, a hoteli koji su otvoreni prije 1980. uglavnom su obnovljeni. To su svakako dobri pokazatelji, pogotovo i iz razloga što se investira u proširenje postojećih kapaciteta.