Noćna panorama s “krova” Zadra

Ovo je definitivno najsigurniji zvonik. Cijena ulaznice od 10 kuna za odrasle i 5 za djecu je i više nego povoljna. Kad pogledate što se sve danas naplaćuje, tada možete zaključiti da je cijena čak i simbolična, zaključuje posjetitelj iz Gerova
Zvonik katedrale Sv. Stošije jedan je od najposjećenijih zadarskih spomenika. Osim što je već godinama u ljetnim mjesecima otvoren za posjetitelje tijekom dana, od srpnja ove godine posjetitelji mogu uživati i u noćnom pogledu na Zadar.
Želeći doživjeti noćnu panoramu Zadra u društvu brojnih turista popeli smo se na zvonik nešto nakon 22 sata.
Komentari su bili različiti. Za neke je uspinjanje uz 180 stepenica bio pravi “gušt”, dok su se drugi već nakon prvih 50 stepenica počeli žaliti na upalu mišića.
Ipak, iznenađujuće je bilo vidjeti mnoštvo turista koji su hrlili na “krov Zadra”.
Među onima koji su osvježenje u sparnoj ljetnoj noći potražili na vrhu zvonika bila je i četveročlana obitelj iz Metkovića. Neki članovi obitelji, doznajemo, “blokirali” su čim su ugledali velika zvona te su se ubrzo vratili na prvi kat gdje su ostali čekati.
Nema lifta!
– Pogled je lijep, ali ništa spektakularno. Smetala mi je previsoka kamena ograda tako da nisam imala dobar pregled krajolika. Meni je osobno ljepši pogled s kninske tvrđave, a i dalje se vidi. Mislila sam da će na vrhu zvonika biti ugodniji i “lakši” zrak, no isto je kao i na Kalelargi. Sparina gore, sparina dolje. Umorili smo se penjući se, ali i spuštajući se, kazala je Ana iz Metkovića dodavši da bi pogled vjerojatno puno više dosezao da je bilo burno vrijeme.
Oduševljeni viđenim bila su dvojica prijatelja iz Njemačke, koji ljetuju u Zatonu.
– Ovo je panorama doista jedinstvena. Mjesec na nebu, svjetla naselja na otoku, luka u blizini, trajekt i brodice na moru – sve to čini doživljaj posebnim. Zvonik je noću vrlo romantično mjesto, kazao je jedan njemački turist.
Na upit jesu li dosad imali priliku uživati u pogledu s ovakve ili veće visine, sugovornici su nam otkrili da su iz Koelna gdje se nalazi najviša crkva u Nemačkoj pa im takvo iskustvo nije strano.
– Boravak na vrhu zvonika je veoma ugodan. Ima dovoljno mjesta za prošetati se unaokolo i promotriti pejzaž sa svih strana. Kad sam se popeo na vrh, nisam mogao gledati u podnožje zvonika, nego samo u naokolo. Uhvatila me panika. Tijekom dana smo se, također, popeli na vrh zvonika i bilo je zanimljivo vidjeti kako grad i otoci izgledaju noću. Prizor je veličanstven te smo napravili nekoliko fotografija, kazuje mladi Nijemac.
Definitivno najsigurniji zvonik
Posljednjih desetak godina, koliko je otvoren za posjetitelje, zvonik katedrale Sv. Stošije posjećuju Zadrani i turisti.
Zanimljivo je bilo vidjeti grupu francuskih turista koji su odustali od posjeta zvoniku stoga što nema lifta!
Otac i sin iz mjesta Gerovo u Gorskom kotaru bili su pak oduševljeni posjetom zvonika.
– Nije bilo teško na temperaturi od 32 stupnja popeti se i spustiti se. Pogled je bio “da ti mozak stane”. Kad je počeo uspon, najvažnije mi je bilo da je stubište ograđeno i sigurno, navodi naš sugovornik te dodaje da su prošle godine posjetili rapski zvonik čije je stubište vrlo strmo i neosigurano ogradama.
– Ovo je definitivno najsigurniji zvonik. Cijena ulaznice od 10 kuna za odrasle i 5 za djecu je i više nego povoljna. Kad pogledate što se sve danas naplaćuje, tada možete zaključiti da je cijena čak i simbolična, zaključuje posjetitelj iz Gerova.
Župnik katedrale mons. Ivan Mustać kaže da je posjećenost iz godine u godinu sve bolja.
– Već nekoliko godina zvonik je otvoren te spada u turističku ponudu grada Zadra. Stvorena je dobra ekipa koji vodi zvonik tako da posao dobro ide, kazao je župnik.
Zvonik je za posjetitelje otvoren radnim danom od 9 do 24 sata, a nedjeljom i blagdanima je zatvoren. Vrata posjetiteljima svake se godine otvaraju u travnju i zatvaraju krajem listopada.
Zvonik zadarske katedrale nastajao je u dva navrata. Prizemlje i prvi kat zvonika katedrale sagrađeni su 1452. (za vrijeme nadbiskupa Vallaressa), dok je gornje katove od 1890. do 1894. prema tipu zvonika u Rabu gradio engleski arhitekt i povjesničar umjetnosti Thomas Graham Jackson. Tri novija gornja kata zvonika se sa sve četiri strane rastvaraju dvostrukim biforama. Ravnu zidnu plohu oživljuju stilizirani biljni mozaički ukrasi, a vijenci što dijele katove lagano su istaknuti mrežastim ukrasom. Na vrhu zvonika uzdiže se visoka završna osmerostrana piramida s mjedenim kipom anđela.
Samo pet godina nakon što je 1894. konačno završena dogradnja zvonika, pojavila su se oštećenja na spoju staroga i novoga dijela. Arhitekt i konzervator Ćiril Iveković utvrdio je da je u pitanju posljedica vibracije snažnih i teških zvona, pa je 1900. godine njihove željezne držače zamijenio drvenima.