Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Nepoznati detalji života Škabrnje 19. i 20. stoljeća

18.07.2016. 22:00
Nepoznati detalji života Škabrnje 19. i 20. stoljeća


Općina i župa Škabrnja u 2016. godini obilježavaju tri važne obljetnice: 330 godina od osnivanja župe, sto godina od završetka izgradnje i posvećenja župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, te 140 godina osnovnog školovanja djece u Škabrnji. Velike su to obljetnice koje zaslužuju da ih se na prigodan način obilježi. Najčešći, a ujedno i najbolji način za takvo nešto je izdavanje monografije, što bi trebalo biti i u ovom slučaju. Ove vrlo važne obljetnice za jedno mjesto potaknule su Slavka Ražova i Antu Milkovića na pripremu i izdavanje jedne opširne monografije u dva dijela.
– Naša je želja, prije svega, ovom monografijom predstaviti škabrnjsku povijesnu, kulturnu, duhovnu i prirodnu baštinu koju su nam u naslijeđe ostavili naši preci, kazuju Ražov i Milković.
Monografija, koja je dakle u pripremi, toliko je obimnog materijala da ju je bilo nemoguće pripremiti cjelovitu, te se stoga planiraju dvije zasebne knjige. Prva je knjiga sadržajno koncipirana tako da se sastoji od dva glavna dijela. Prvi dio čitatelja uvodi u prošlost današnjeg područja općine i župe Škabrnja, promatranu u širem kontekstu Ravnih kotara, od prapovijesti, odnosno razdoblja hrvatskog naseljenja od 7. stoljeća do provale Turaka u 15. i 16. stoljeću, te nakon povlačenja Turaka od 17. stoljeća do danas.
– U knjizi promatramo nastanak Škabrnje kakvu danas znamo. Naime, prvo je bio gaj Škabrnja, pa mjesto, pa selo Škabrnja. Zanimljivo je kako je Prkos kao naselje stariji, ali je Škabrnja zato starija kao gaj, ističe prof. Ražov, dugogodišnji djelatnik i ravnatelj Državnog arhiva u Zadru. Upravo kroz dugogodišnji rad povjesničara i arhivista nailazio je na mnoge dokumente vezane uz Škabrnju i marljivo ih čuvao. U drugom dijelu knjige obrađeno je četrdeset i pet škabrnjskih prezimena, ona koja su danas u upotrebi i za njih izrađena pojedinačna obiteljska rodoslovlja. Autori također donose 126 škabrnjskih prezimena koja su tijekom vremena nestala ili izumrla.
U drugoj knjizi autori donose Stanje duša (Anagraf) iz 19. i 20. stoljeća, te najnoviji popis do današnjih dana župe Škabrnja, što je praktički popis, u tabelarnom prikazu, gotovo svih stanovnika Škabrnje i Prkosa u posljednjih 200 godina. U ovim anagrafima među upisanim podacima nalazi se i podatak odakle je neka obitelj doselila u Škabrnju ili odselila iz nje, tako da je moguće pratiti razvitak pojedinih obitelji i njihov slijed. Na temelju ovih anagrafa izrađena su pojedinačna obiteljska stabla.
– Zahvaljujući sačuvanim maticama krštenih, vjenčanih i umrlih te stanju duša župe Škabrnja, iznijeli smo po prvi put brojne i do sada nepoznate podatke o životu žitelja župe Škabrnja tijekom 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Tako u ovoj knjizi možemo iščitati podatke o broju rođenih i umrlih, vremenu i dobi umiranja, uzrocima smrti, naročito o velikoj smrtnosti djece, fertilnosti, mjestima iz kojih se ženilo i udavalo, zanimanjima, najčešćim imenima koja su davana djeci i brojne druge zanimljivosti. Također, tu je i popis svih župnika koji su upravljali župom Škabrnja od njenog osnutka 1686. do danas. Naime, upravo su župnici najzaslužniji za sve podatke s kojima raspolažemo, ističe Milković.