Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

7 C°

Članovi KUD-a “Sveta Kata” s Vinkovačkih jeseni se vratili s osmijehom na licu

18.09.2013. 22:00
Članovi KUD-a “Sveta Kata” s Vinkovačkih jeseni se vratili s osmijehom na licu


Kad se vidi kako se sve lako može izgubiti, kako u ratu, tako i u procesima globalizacije, onda se više i njeguje, pojasnila je Lulić Štorić, dodajući i kako mjesta za napredak uvijek ima


Na netom završenim Vinkovačkim jesenima KUD “Sveta Kata” iz Zemunika nastupio je među 78 kulturno-umjetničkih društava kako iz Hrvatske tako i šire. U Vinkovce su otišli kao predstavnici Zadarske županije, i od tamo se vratili nasmiješenih lica, doznali smo od Marka Alvira, predsjednika KUD-a.
Alvir: Bila nam je čast
– Bio je to stvarno doživljaj i u Vinkovce se zbilja isplati ići jer uistinu se ima što vidjeti. Raspon šarenila nošnji iz svih krajeva je velik i Vinkovačke jeseni su daleko najbolje organizirana smotra folklora u Hrvatskoj.
Svoj nastup članovi KUD-a “Sveta Kata” su odradili dobro, kažu, a i s cijelim posjetom su prezadovoljni:
– Imali smo nastup drugu večer, večer predstavnika svih županija, bili smo deseti po redu i odradili smo dobar nastup. Nismo razočarali našu županiju. A i bilo nam je drago i čast što smo mogli predstaviti naš kraj i kulturnu baštinu Ravnih kotara. Županijska smotra folklora putem koje smo otišli je pun pogodak. Jako je dobro što se ona počela organizirati, ali i što se putem nje odabiru i šalju najbolji iz županije, zaključio je Alvir.
U stručnom povjerenstvu koje odabire predstavnike Zadarske županije za najveće hrvatske smotre nalazi se Jasenka Lulić Štorić, voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar koja je u ovogodišnjoj smotri Zadarske županije primijetila velik pomak kod KUD-ova.
– To je vidiljno i u glazbenom i plesnom dijelu. S nošnjama je malo teže, jer ako je nešto već izrađeno, teže se mijenja i tu treba dulji rad. Ipak članovi KUD-ova su izvježbaniji i autentičniji, kazala je Lulić Štorić dodajući kako se odnos prema ovoj kulturnoj baštini promijenio poslije Domovinskog rata.
Tradicionalne dječje igre
– Počeo se javljati sve veći broj kulturno-umjetničkih društava. Svijest ljudi postala je drugačija. Jer, kad se vidi kako se sve to lako može izgubiti, kako u ratu, tako i u procesima globalizacije, onda se više i njeguje, pojasnila je Lulić Štorić, dodajući i kako mjesta za napredak uvijek ima pa se tako, uz bolje povezivanje putem gostovanja, može raditi i na proučavanju kompletne zapisane građe, izvući stare slojeve, zapisane pjesme te ih postaviti u programe KUD-ova, kao i uvrstiti neke specifičnosti tradicijske kulture, poput božićnih ili svadbenih običaja te tradicionalnih dječjih igara.