O očuvanju govora zadarskih Arbanasa

Albanski kulturološki tjedan u Zadru nastavljen je u arbanaškom ogranku Gradske knjižnice Zadar i to gostovanjem profesora Filozofskog faulteta u Prištini dr. Isaka Sheme, poznavatelja lika i djela poznatog arbanaškog pisca Josipa Relje. Bilo je tu riječi i o govoru zadarskih Arbanasa na čijem riječniku se temelji velika većina planova i programa Društva zadarskih Arbanasa, pa je tako predsjednik Enio Grdović otkrio i planove za projekt o Registru govornika koji bi obuhvaćao sve one koji u Arbanasima i dalje govore arbanaškim jezikom.
– U tome bi nam trebala i pomoć mlađih studenata koji bi doslovce trebali obići sve kužine u kojima se govori arbanaški kako bi se registrirali oni stariji građani koji još govore taj jezik. Taj govor se nije sačuvao u učionicama nego u obiteljima kao i svi drugi govori. Mi se s tim ponosimo, to je dio naše baštine i na takvim projektima želimo raditi i dalje, kazao je Grdović dodajući kako su Albancima koje su jučer primili kao svoje goste željeli pokazati tko su zadarski Arbanasi.
– To su Hrvati koji znaju svoje porijeklo. Književno djelo ‘Nita’ tako je jedno je od naših zajedničkih interesa. To je djelo koje je obilježilo Arbanase, a dio je današnje školske lektire na Kosovu, Albaniji i Makedoniji, dakle, gdje god žive Albanci. Autor knjige je naš Arbanas Josip Relja, inače i član više društava književnika, a i jedan od aktera koji je bio uključen u kulturnu obnovu grada Zadra nakon 1945.godine, otkrio je Grdović.