Utorak, 16. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Sve više ljudi na granici siromaštva

19.01.2012. 23:00
Sve više ljudi na granici siromaštva


Nema znatnog povećanja broja korisnika gradske socijale, unatoč krizi. No teško je danas podvući granicu i odrediti koga svrstati u tu socijalno ugroženu kategoriju. U ovoj krizi došlo je do većeg broja ljudi koji su na samoj granici siromaštva i teško žive, ističe Pešut


Prema Proračunu Grada Zadra za 2012. godinu gradski Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb raspolaže s nešto više od 25,6 milijuna kuna, za razliku od lanjskog proračuna Odjela koji je iznosio 24,4 milijuna. Socijalne mjere Grada Zadra koristi oko 10.000 korisnika.
Pomoć za uzdržavanje prima 1.600 ljudi
Mario Pešut, pročelnik gradskog Odjela za socijalnu skrb i zdravstvo, kaže da nema znatnog povećanja broja korisnika socijale, unatoč krizi.
– No teško je danas podvući granicu i odrediti koga svrstati u tu socijalno ugroženu kategoriju. U ovoj krizi došlo je do većeg broja ljudi koji su na samoj granici siromaštva i teško žive, govori Pešut.
Važno je napomenuti da ima 8.000 korisnika besplatnog javnog prijevoza. A pravo na besplatan prijevoz imaju sve osobe starije od 65 godina, umirovljenici čije mirovine ne prelaze 2.500 kuna, članovi Udruge tjelesnih invalida, Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata, Udruge oboljelih od PTSP-a te članovi Udruge “Svjetlo” i njihovi pratioci i učenici srednjih škola te redovni studenti iz obitelji koje su inače korisnice pomoći.
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, iz državnog proračuna, a preko Centra za socijalnu skrb, prema podacima do studenog prošle godine, pomoć za uzdržavanje na području Zadra primalo je preko 1.600 osoba, od toga 429 samaca i 300 obitelji. U 2010. godini ovo su pravo koristile 1.473 osobe. Jednokratnu novčanu pomoć za razne životne potrebe preko Centra za socijalnu skrb ostvarile su ukupno 782 osobe, dok je godinu ranije jednokratnu pomoć dobilo 890 osoba. Broj osoba koje su primile jednokratnu pomoć smanjen je zbog manjeg dotoka novca u državni proračun.
Uskrsnice za umirovljenike
Korisnici programa pomoći za uzdržavanje koriste i pomoć Grada za podmirivanje troškova stanovanja. Pod troškovima stanovanja podrazumijevaju se naknada za utrošak električne energije i vode, komunalne naknade te stanarine, a u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju kriterija za ostvarivanje prava na podmirivanje dijela troškova stanovanja. Tijekom prošle godine pravo na ovu vrstu pomoći ostvarilo je oko 400 samaca i isto toliko obitelji, odnosno oko 1.500 osoba.
Što se tiče ostalih oblika pomoći iz socijalnog programa Grada Zadra, doplatak za pomoć i njegu koristilo je 1.646 osoba, osobnu invalidninu 433 osobe, skrb izvan vlastite obitelji 40 osoba, pravo na status roditelja njegovatelja 40 osoba…
Treću godinu zaredom umirovljenici čija mirovina ne prelazi 2.000 kuna, iz gradskog proračuna će dobiti uskrsnice u iznosu od 200 kuna.
Još je niz oblika pomoći siromašnim, poput subvencije boravka djece u predškolskim ustanovama, prijevoz po narudžbi za osobe s invaliditetom, naknade za opremu novorođenčadi te sudjelovanja u financiranju programa Caritasa i Crvenog križa, programa za mentalno zdravlje, skloništa za žrtve nasilja i drugim udrugama i ustanovama s područja socijalne skrbi.
Vrlo važna stavka u proračunu je i Centar za odgoj, obrazovanje, smještaj i rehabilitaciju osoba s teškoćama u razvoju “Mocire”, koji bi u ovoj godini trebao biti otvoren.
Od ukupnih 25,6 milijuna kuna u proračunu Odjela za socijalnu skrb i zdravstvo, za socijalnu skrb ide oko 13,4 milijuna kuna, za Dječji vrtić za djecu s poteškoćama u razvoju Latica ide 7,3 milijuna kuna, za hrvatske branitelje 920 tisuća kuna, a za zdravstvenu zaštitu 4 milijuna kuna.


 NAJUGROŽENIJA SKUPINA – SAMOHRANE MAJKE




Kako kaže gradski pročelnik za socijalnu skrb Mario Pešut, uvijek se govori da su umirovljenici najugroženija skupina.
– I zaista je strašno to što netko cijeli život radi, a onda na kraju spaja kraj s krajem. Ipak, hrvatski umirovljenici više-manje imaju neku zemlju, riješeno stambeno pitanje, djecu ili unuke koji će im pomoći i zato držim da su ipak najugroženija skupina samohrane majke i njihova djeca koja su tek na pragu života. To je jedna klasična priča, česta u Zadru, da majka radi za neku malu plaću, živi s djetetom u podstanarstvu, a bivši partner je ili neodgovoran ili isto tako u lošem financijskom stanju… To su najčešći slučajevi i tim majkama pokušavamo pomoći kroz razne oblike, kao što su subvencije za vrtiće, jednokratna pomoć, podmirivanje troškova stanovanja i slično, kazao je Pešut.