Mala brodogradnja jača od nedaća

Prošli su dani kad smo govorili o sajamskim rekordima i “svim prodanim brodovima već prvog dana sajma”. Većina njih prodana je i sada, iako mnogi brodograditelji uzalud čekaju kupce. A, njih naprosto nema

Prerano najavljujemo ljeto. Ne znam čemu tolika žurba. Bolje bi bilo da se sajam održava tri tjedna kasnije. Okolo snig, niske temperature, zato i nema posjetitelja. Još manje kupaca. U predvečerje minulog petka ovako je zborio jedan od izlagača na sajmu Nautika, što je u nedjelju zaključen u Zagrebu. Prvi sa sve duže liste sličnih sajmova što se održavaju na našim prostorima, na kopnu i moru.
Uistinu, rano je još razmišljati o ljetu i plovidbi. Iz Rijeke nas je ispratilo sunce, ali smo do Zagreba putovali kroz maglu i temperaturu ispod nule, s visokim snijegom uz rub kolnika. Tog dana ni Zagreb sunca nije vidio. I samo sajamsko ozračje bilo je daleko od dobro nam poznatog, nautičkog, jer nautika je uvijek nudila radost, užitke plovidbe, lijepe dane na moru i doživljaje za pamćenje. Sada se stjecao dojam kao da nitko ovog ljeta ne namjerava ploviti. Utješno bi moglo biti da je sve zbog ranog termina, da će se s približavanjem ljeta ozračje promijeniti. Nadajmo se…
Zagrebačka Nautika u svom 22. izdanju nije bila velika, daleko od svojih zvjezdanih dana, kad se sajamski prostor morao širiti, a neki veliki brodovi nisu mogli “uploviti” u paviljone. Da li će se ikada više vratiti takva
vremena..? Ponuda plovila bila je raznovrsna, moglo bi se reći, za svačiji izbor, ali bez velikih, atraktivnih i skupih jahti. I bez jedrilica. Sve skupa puno umjerenije i primjerenije današnjem vremenu. Ružno su djelovali prazni prostori u sajamskim paviljonima, ali to je slika naše svakidašnjice, gospodarske u cjelini, pa i nautičke. Svi skupa “osuđeni” smo na čekanje boljih vremena, uz želju da nas kriza što prije napusti.
Opstali su najbolji
Prošli su dani kad smo govorili o sajamskim rekordima i “svim prodanim brodovima već prvog dana sajma”. Većina njih prodana je i sada, iako mnogi brodograditelji uzalud čekaju kupce. A, njih naprosto nema. U takvoj situaciji, kad je svako sajamsko izdanje manje od prethodnog, dozu ohrabrenja ulijeva jedna druga spoznaja – sajam se odlikovao kvalitetom izložbenog prostora, štandovi su bili uistinu reprezentativni. Pohvale su upućene s visoke međunarodne razine, u tom segmentu zagrebački je sajam uspoređivan s onim u Londonu, jednim od vodećih u svijetu. Opstali su najbolji, najkvalitetniji i najposlovniji, čuli smo komentar.
Barem to, kad se ne možemo hvaliti nečim boljim. A, što smo vidjeli? Usprkos svemu, na sajmu je bilo noviteta, hrvatskih i svjetskih premijera. Mala domaća brodogradnja dokazuje ono što za nju uvijek ponavljam – uporna je, žilava i neuništiva, odolijeva svim nedaćama. Uz nju, jednaku upornost, pa čak i entuzijazam, iskazuju razni proizvođači, te trgovci plovilima, motorima i opremom, zastupnici renomiranih inozemnih proizvođača. Kupaca je malo, ali ih čekaju, raduje ih svaka veća narudžba, pa makar kasnije mjesecima čekali naplatu. Jednako kao što male brodograditelje veseli svaka prodana brodica što ih često grade za nepoznatog kupca.
Svi kod Pičuljana
Najveća gužva, kao i uvijek na zagrebačkom sajmu, vladala je kod Pičuljana, na štandu tvrtke Brodogradnja Pičuljan iz Barbata na Rabu, našeg vodećeg malog brodograditelja. Poznati i nepoznati, Zagrepčani, Riječani i Rabljani, Primorci na privremenom radu u Zagrebu, ali i Slavonci, Istrijani, Dalmatinci, svi su se sjatili na poznatoj, uvijek istoj “adresi” u metropoli. Uvijek isti, prepoznatljiv štand i na njemu dva broda – Pičuljan 830 i 980. Brzopleto zaključujući moglo bi se reći – već viđeno. Ispravlja nas Nenad Andrić:
– Pičuljan 830 u biti ima svjetsku premijeru! Mi to posebno ne ističemo. Da, već ste ga testirali, ali ovo je njegovo prvo sajamsko izlaganje, nigdje ga još nismo predstavili. Pogledajte ga sada, usporedite kako izgleda u moru i na kopnu.
Gužva se donekle razišla u smiraj radnog dana, do tada prošli smo dvaput čitav sajam. Uz ono napisano uvodno, još bismo mogli dodati – svi se međusobno poznajemo, izlagači, mi koji sajmove redovito pratimo, pa čak i mnogi posjetitelji. Među njima ovom sam zgodom vidio neke koji su ranije bili s “druge strane pulta”, godinama su redoviti izlagači.
– Nemam računice, postalo je preskupo a poslovnog efekta nema, reče nam Tonči Bilčić, direktor riječkog Motomarinera.
Novi Bakan
Druga svjetska premijera s hrvatskim potpisom dolazi iz Selca. Brodograditelj Matošić, dugo već etabliran na domaćem tržištu, predstavio je novog Bakana – 4.50. Atraktivan gliseri modernih linija, pomalo drugačiji od dva dosadašnja modela istog naziva. Otvorenom fishermanu dužina je 4,50, širina 1,95 metara, težina 350 kilograma, nosivost pet osoba. Nema sumnje, često ćemo ga viđati u plovidbi kvarnerskim akvatorijem, kao i njegove prethodnike. Pogon je izvanbrodski, maksimalno 60 KS, s njime postiže brzinu od 30 čvorova. Osnovnom modelu cijena je 3.900 eura, s pultom 5.900, u cijenu je uračunat PDV. A, kako u nas uvijek netko nekome mora biti zavidan, tako je odmah krenula priča da se radi o plagijatu, kopiji poznatog talijanskog brodograditelja. Zašto smo takvi? Matošića nismo zatekli u Zagrebu, “glasnogovornik” mu je bio susjed Robert Jovanović iz Novog Vinodolskog, iz tvrtke Navitech:
– Nije velik, ali je tehničar. Već je u prodaji, radi se izvjesno vrijeme. Moglo bi se reći da je namijenjen za naše ljude, a ne za bogataše. Može poslužiti za razne namjene. Posebno treba istaknuti da je nepotopiv, trup je punjen poliuretanom.
Novitete smo vidjeli i na štandu zagrebačke tvrtke Bura brodovi, poznatog proizvođača gumenjaka – bila su to dva kajaka. “Širimo se na rijeke i jezera”, objašnjava Igor Meštrović. “Radili smo ih na bazi iskustava klijenata, ljudi koji se bave raftingom”. Za razliku od gumenjaka, kajacima je komercijalni naziv Buraft. U svakom slučaju ideja vrijedna pažnje, posebno u vremenu sveopće krize i neminovnosti pronalaženja novih tržišta. Kvalitetu na moru su dokazali, ne samo na Jadranu, istim putem sada nastoje zaploviti na slatkim vodama.
Grašo u novoj verziji
Iz Pule s novitetom je doplovio brodograditelj Tonči Grašo. Nije 100-postotna novost, već nova verzija poznate brodice Grašo 20, sada u izvedbi za izvanbrodski motor. Ima i novi naziv – Grašo 696V. Namjena mu je raznovrsna, kao i prethodniku, a niža cijena trebala bi privući više kupaca. Snagu motora, to se podrazumijeva, kupac može birati. Prototip je testiran sa 140 KS, što je rezultiralo maksimalnom brzinom od 27 čvorova. Slabiji motor daje manju brzinu, nižu cijenu i – manju potrošnju goriva, a to je danas izuzetno važno.
AD Brodovi iz Solina nudili su jedan, od dva svoja prepoznatljiva i afirmirana branda – gumenjake Maestral. Jedrilice Salona predstavljaju samo u moru. Njih su imali papirnato, uključujući najveću, Salonu 60 što se već dugo najavljuje. Izbor gumenjaka bio je, kao i obično, reprezentativan, a gotovo neupadljivo na jednome je bilo napisano “novo” – Maestral 460. Dužina mu je 4,66, širina 1,90 metara. Promjer valjaka je 0,46 metara, ima četiri zračne komore, težina 275 kilograma, nosivost šest osoba. Maksimalna snaga izvanbrodskog pogona, duga osovina, iznosi 60, a optimalna 50 KS.
U skromnijoj sajamskoj ponudi noviteti bi se trebali lakše uočavati. Ali nije uvijek tako. Stječe se dojam da nekima, prvenstveno distributerima, nije previše stalo do isticanja proizvoda što se prvi put u nas javno pokazuje. Kod mnogih smo se raspitivali da li imaju nešto novog. Jedan od rijetkih bila je tvrtka Franka Marine koja je na gliser Quicksilver Activ 595 istaknula svima vidljivo – “hrvatska premijera”.
Traže se kupci
Novitet je ima i riječki Motonavis, a da se ne poznajemo prošli bismo pokraj njih bez zaustavljanja. Iz ponude gumenjaka Zodiac ništa novog, nasuprot stakloplastičnim brodicama Saver – model 19 Open novost je za hrvatsko tržište. Cijena mu je 13.710 eura, u što je uključen PDV, a kupci na sajmu dobivali su poseban popust. Ako je netko uopće kupovao?
Čitav jedan paviljon zakupila je Yamaha. U najvećem, središnjem dijelu, lijepo i atraktivno uređenom, smjestila je vlastite proizvode – izvanbrodske motore, gumenjake i vodene skutere. Mnogo toga imali su za pokazati, pa su iskoristili i malo susjednog prostora, što su ga ustupili svojim poslovnim partnerima. Na uobičajenoj, frekventnoj poziciji smjestio se Navitech iz Novog Vinodolskog s gliserima Eolo i gumenjacima Zar. Yamahin je partner i Inter Adria iz Kastva, dugogodišnji i uspješni zastupnik poznatog talijanskog brodograditelja Sessa Marine. Na sajmu su pokazali dva broda – dobro poznati Key Largo 26 i manji, za Hrvatsku novi Key Largo 20. Između njih smjestio se mali automobil, Yamaha G29E. Pogon mu je električni, s punim baterijama autonomnost mu je 12 sati, govore nam predstavnici Inter Adrie, a namijenjen je za golf terene. Cijena nam se čini pristupačnom – 46.000 kuna.
U istom prostoru susrećem starog poznanika Boška Poparu i njegovu dobro poznatu brodicu Arba 500, kao i uvijek na sajmovima – na akcijskoj prodaji. Uz uobičajeni novčani popust, kupcima je dodatno darivao navigacijske uređaje. Žali se, prodaja je stala, ali je uporan kao i mnogi drugi, gradi i dalje, vjeruje da će proljeće donijeti bolje dana. Usput najavljuje novitet čiju gradnju privodi kraju – bit će to Arba 600.