Općine zaboravile Crveni križ?

Općine bi godišnje za rad Crvenog križa trebale izdvojiti 0,7 posto, ne od svog ukupnog, već od temeljnog proračuna. Grad Zadar nas je jedini odmah predvidio. Dobili smo povratnu informaciju od općina Starigrad, Bibinje, Sukošan, Kukljica i od Grada Nina da će nas uvrstiti u proračun. Ostale općine se nisu izjasnile i smeta nam baš to ignoriranje, kaže Galac

Gradsko društvo Crvenog križa Zadar organizira tečajeve i natjecanja iz prve pomoći, dobrovoljno davalaštvo krvi, rad s mladeži, razne preventivne programe, ima Službu za traženje, provodi humanitarne akcije te educira i oprema interventni tim za djelovanje u katastrofama.
Konkurencija u prvoj pomoći
Gradsko društvo pokriva područje prijeratne Općine Zadar što, uz grad Zadar, uključuje i općine Starigrad, Posedarje, Novigrad, Poličnik, Škabrnja, Zemunik, Galovac, Sukošan, Bibinje, Preko, Kali, Kukljica, Sali, Vrsi, Privlaka, Vir, Ražanac i grad Nin.
Kako kaže Bore Galac, predsjednik zadarskog Crvenog križa, područje djelovanja gradskih društava se poslije Domovinskog rata nije mijenjalo zbog racionalizacije troškova.
Kako nastavlja, po Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu jedinice lokalne samouprave pod Gradskim društvom dužne su sufinancirati njegov rad. No u proračunu za 2011. godinu, sredstva za Gradsko društvo Crvenog križa, prvotno je predvidio samo Grad Zadar.
– Osim od Grada Zadra, ni proteklih godina nismo dobivali sredstva koja nam pripadaju od jedinica lokalne samouprave. Do sad smo to tolerirali, ali sredstva su nam umanjena, između ostalog, i zato što smo u provođenju tečajeva prve pomoći dobili konkurenciju. Kako bismo dobili novac koji nam po Zakonu pripada, nekoliko puta smo pisali općinama, priča Galac.
U rujnu je Gradsko društvo Crvenog križa Zadar općinama poslalo financijski plan svoga rada za 2011. godinu i podsjetnik da se sufinanciranje uvrsti u proračune općina.
– Dobili smo povratnu informaciju od općina Starigrad, Bibinje, Sukošan, Kukljica i od Grada Nina da će nas uvrstiti u proračun. Ostale općine se nisu izjasnile i smeta nam baš to ignoriranje, kaže Galac.
Upitna humanitarna pomoć
Prema pravilniku, općine bi godišnje za rad Crvenog križa trebale izdvojiti 0,7 posto, ne od svog ukupnog, već od temeljnog proračuna.
– Određeno je da od toga 0,2 posto ide za rad Službe za traženje, a 0,5 posto za ostale programe Crvenog križa. S obzirom na to da ne znamo koliki su temeljni proračuni pojedinih općini, niti to kontroliramo, ne znamo kolika bi točno ta sredstva bila. U svakom slučaju, nama bi ona bila jako važna za humanitarnu pomoć i opremanje Županijskog interventnog tima za djelovanju u katastrofama, kojem još puno toga nedostaje, priča Galac.
Svake godine prije Božića i Uskrsa Gradsko društvo Crvenog križa Zadar daje oko 500 paketa socijalno ugroženim građanima s područja na kojem djeluje. Kako kaže Galac, boji se da si ovaj put to neće moći priuštiti.
Kako ističe nadalje, po starom Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu sredstva koja su trebale izdvajati općine su bila još veća, ali nisu postojale kaznene odredbe za općine i odgovorne osobe. U novom Zakonu, donesenom u svibnju prošle godine, jasno su decidirane kazne za one općine koje ne sufinanciraju rad Crvenog križa.
Prije dva dana, Gradsko društvo je opet odaslalo okružnicu općinama koje se nisu pozitivno izjasnile.
– Ako ne uvrste u proračun Gradsko društvo Crvenog križa Zadar, morat ćemo sudskim putem i eventualnom ovrhom tražiti što nam po Zakonu pripada. Naravno da bismo više voljeli da se to riješi redovnim putem i dogovorom, a ne da dođe do suda, zaključuje Galac.